Želite saznati više?

Kontaktirajte nas

„Trendovi pokazuju da će brojni automobili do 2030. postati autonomni, svi će biti povezani na internet, dogodit će se jača elektrifikacija, te će se u znatnijoj mjeri pojaviti i dijeljenje automobila.“ istaknuo je Mate Rimac na nedavno održanom Croatia E-Mobility forumu. Pitanje je samo koliko će Hrvatska te trendove i slijediti.

Pojam e-mobilnosti referira se na razvoj prijevoznih sredstava koje pokreće električna ili druga energija koje nije ovisna o fosilnim gorivima. Hrvatska je 23. lipnja 2017. godine ratificirala Pariški sporazum, kojim su se sve države članice EU obvezale do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 40 posto. Time je dala na važnosti i električnoj mobilnosti, s obzirom da je promet zaslužan za stvaranje velikog postotka stakleničkih plinova. Cjelokupne emisije stakleničkih plinova u Hrvatskoj smanjile su se od 2005. do 2015. za 13,9 posto, no ne i u prometu, gdje su se povećale za 7 posto, za što je uglavnom odgovoran cestovni promet. Kako bi stimulirala kupovinu električnih automobila, Hrvatska izdvaja oko 17 milijuna kuna poticaja za sve koji se odluče na ekološke alternative prijevoza. Pojedinačne subvencije iznose oko 80.000 kuna za električne automobile, 40.000 kuna za plug-in hibride i 5000 kuna za električne automobile i bicikle, a dodjeljuju se onom tko ih prvi zatraži, što obično znači da se sredstva brzo istroše.

Električni automobili za manju emisiju stakleničkih plinova

Glavne prednosti električnih vozila su nulta emisija CO2 i štetnih plinova, kao i manji trošak za energiju, smanjena razina buke i brži odziv pogona. Prema podacima Centra za vozila iz veljače 2019., u Hrvatskoj je registrirano 459 električnih automobila i 3717 hibridnih vozila, što je manje od jedan posto od ukupnog broja registriranih automobila. Što se tiče ukupne putničke aktivnosti u cestovnom prometu, ovakva vozila danas sudjeluju s otprilike 0,1%, a do 2030. očekuje se da će ih biti između 2,5 i 4,5%. Uz državne poticaje, povoljnije održavanje i jeftiniju cijenu energenata, ulaganje u električni automobil trebalo bi se isplatiti nakon prijeđenih 85.000 km, uz povoljne ekološke učinke. Kroz projekt državnih potpora u posljednje je dvije godine odobreno 50,2 milijuna kuna i kupljeno više od 1400 vozila.

e-punionice_za_bolju_e-mobilnost

Njemačka automobilska industrija, kao jedna od najvećih na svijetu, posljednjih se godina sve više fokusira upravo na električne automobile, pa se u naredne tri godine očekuju investicije u visini od približno 60 milijardi eura u razvoj e-vozila i digitalizaciju. U usporedbi sa sadašnjih tridesetak, broj modela električnih automobila trebao bi se utrostručiti.

E-punionice za bolju e-mobilnost

Mnogi se na električne automobile ne odlučuju jer smatraju da za njih u Hrvatskoj još uvijek ne postoji adekvatna infrastruktura. Dok se u zemljama poput Norveške na njih plaćaju mnogo manja davanja i dozvoljeno im je prioritetno kretanje po prometnicama, u Hrvatskoj se zasad sve svelo na e-punionice. No i to je veliki napredak, jer i u nekim naprednijim zemaljama s višim standardom i više stanovnika, još uvijek nema potrebne infrastrukture. Hrvatski Telekom je dosad, u suradnji sa svojim partnerima, postavio i pustio u pogon 125 javno dostupnih punionica na kojima je 170 mjesta za punjenje. Uz postavljanje na komercijalnim mjestima, vlasnik punionice može postati svatko tko posjeduje vlastito parkirališno mjesto, a HT im isporučuje visoko prilagođeno rješenje i omogućuje prilagodbu poslovnog modela. Kada su u pitanju ugostitelji, usluga e-punionice omogućuje svim investitorima veću konkurentnost. To se posebno primjećuje u turističkim mjestima koja postaju privlačnija gostima veće platežne moći, čime se potiče i turizam.

„Za krajnjeg korisnika infrastruktura mora biti dostupna uvijek i svugdje, pristup jednostavan i nepristran i usluga mora biti konkurentna. To su principi kojima se vodimo i želimo demokratizirati uslugu punjenja. Danas je kapacitet baterije od 25 kWh 150 kilometar. Drugim riječima, frekvencija punjenja vozila će biti učestalija. Trend korištenja javne infrastrukture drastično raste.“ istaknuo je Dino Novosel, voditelj projekta e-mobilnosti u HT-u na ovogodišnjem Croatia E-mobility forumu.

Zeleni koridor za središnju i jugoistočnu Europu

Hrvatski Telekom pomaže jedinicama lokalne samouprave i poduzetnicima da iskoriste sredstva Europske unije iz fonda “Sveobuhvatna mreža koridora s brzim punjenjem u jugoistočnoj Europi”. Projektom se planira otvoriti  69 brzih i četiri ultrabrze e-punionice na ukupno 31 lokaciji na koridorima kroz Hrvatsku i Rumunjsku. Projekt je sufinanciran u okviru EU programa Connecting Europe Facility i omogućit će razvoj zelenih koridora e-mobilnosti na području središnje i jugoistočne Europe. Svrha projekta je osigurati vrhunsku uslugu punjenja kako za domaće korisnike električnih vozila, tako i za sve veći broj turista koji na odmor u Hrvatsku dolaze električnim vozilima. Projekt traje do kraja 2020., a ukupna mu je vrijednost 4,3 milijuna eura.

elektricni_automobili_zeleni_koridor

Procjenjuje se da bi se do 2050. godine 20% robnog i putničkog prijevoza s cestovnog prebacilo na željeznički i urbani biciklistički promet; udjel električnih auta u ukupnom broju vozila trebao bi se povećati na 25 posto, a hibridnih na 40 posto. Projekt „Sveobuhvatna mreža koridora s brzim punjenjem u jugoistočnoj Europi“ usmjeren je na osiguravanje vrhunskog korisničkog iskustva kroz implementaciju naprednog ICT sustava, kojim će se omogućiti geo-lociranje slobodnih punionica, rezervacija utičnica, autorizacija, naplata i pružanje najbolje korisničke podrške.

ICT I CLOUD USLUGE

POKRENITE VAŠE POSLOVANJE I POSLUJTE U OBLAKU

Saznajte više

Komentirajte