Želite saznati više?

Kontaktirajte nas

Uzme li se u obzir sam bit pametnog grada i svega što on predstavlja, može se zaključiti kako je cijeli koncept nemoguće izvesti bez dobro riješene prometne infrastrukture. Tehnologija je došla na razinu na kojoj je moguće izvesti dosad nezamislivo, no sada njezin napredak mora pratiti i infrastruktura pametnih gradova.

Koncept pametnih gradova već odavno je prešao iz ideje u praksu, a danas možemo govoriti i o rezultatima prvih uvedenih rješenja. Dok se na početku činilo da vlasti koje streme toj prestižnoj tituli samo ulaze u trku s tehnologijom implementirajući je doslovno svugdje i bez mnogo razmišljanja, danas je primjetan trend u kojem se cijela priča okreće korisnicima. Sada kada je tehnologija dostupna, traže se rješenja koja uključuju i građane koja ih koriste. Od pametnog otpada, do nagrađivanja raznim povlasticama onih koji koriste sve „zelene“ pogodnosti i nove mogućnosti. No uvođenje pametnih rješenja svakako bi trebalo započeti u sektoru prometa. Potreba za tim postaje jasnija ako vjerujemo predviđanjima da će do 2050. čak 60% populacije živjeti u velikim gradovima. Već sada je nužno mijenjati prometne navike ljudi, a kamoli kada nam ulice postanu još zakrčenije raznim vozilima.

Što je to pametni prijevoz

Da bi stvorili sistem prijevoza koji se može nazvati pametnim, prije svega moramo prikupiti podatke o tome kako se on odvija. Senzori koji prikupljaju informacije i dalje su najvažniji za početak cijele priče, a zatim slijedi njihova obrada. Ono što čini pametni dio priče je rješavanje aktualnih problema na račun interpretacije dobivenih podataka i preveniranje budućih. Kada cijeloj priči dodamo i svijest o okolišu, dobijemo izazov s kojim se mnogi strepe uhvatiti u koštac jer zahtijeva mnogo promjena i ulaganja u postojeću infrastrukturu i razumijevanje građana tijekom radova na istima. Kada je o pametnoj infrastrukturi riječ, možemo govoriti o rješenjima koji ubrzavaju naplatu javnog prijevoza, automatizirane semafore koji rade ovisno o stanju na cestama, punionice električnih vozila, kao i povezani javni transport koji funkcionira kao cjelina. Tada se može uvesti pametni sustav parkiranja i lociranja vozila, te softver koji dojavljuje o poželjnoj promjeni rute ovisno o uvjetima na prometnicama. S obzirom na sve veći strah od prijetnji poput terorizma, mnogim gradovima je važno da u svakom trenutku mogu uspostaviti krizni plan koji će moći provesti i u trenutku najvećih gužvi na prometnicama. Uz sustav umrežen po ovakvom principu to bi se trebalo podrazumijevati. No to znači i prometnice bez oštećenja i s kapacitetom koji podržava svakodnevnu opterećenost gradskih ulica.

Pet odličnih primjera pametnog prijevoza u svijetu

Neki gradovi toliko su razvili svoj sustav pametnog prijevoza da ih se redovito prikazuje kao primjere optimalnih rješenja, a na samom vrhu te liste caruje Singapur. Ovaj grad i država u jednom ima senzore u svakom svom kutku, a upravo su informacije prikupljene na taj način ključne pri organizaciji prometa, parkinga i reda u gradu. Barcelona primjerice ima 1.6 milijuna stanovnika, koji mogu uživati u odličnom javnom prijevozu. Uvedeni su hibridni autobusi, kao i koncept pretplate na korištenje bicikla diljem grada, s opcijom ostavljanja istih na određenim punktovima. London redovito radi na svojoj podzemnoj mreži i autobusnom prijevozu, uvodeći zelenu tehnologiju gdje god je to moguće. Čak su i semafori programirani tako da pogoduju što bržem i lakšem kretanju autobusa kroz grad. San Francisco ima duplo manje stanovnika od najvećeg katalonskog grada, no njegov problem su strme ulice na kojima često dolazi do zastoja. Zbog toga su poradili na boljem i jednostavnijem plaćanju javnog prijevoza, a vlastima su dali mogućnost da prilagođavaju cijene parkinga ovisno o broju slobodnih mjesta i potražnji. Na kraju ove liste koju je složio portal Intelligent Transport nalazi se Oslo. U norveškoj metropoli investirali su u gradnju novih biciklističkih staza, planiraju zabraniti vožnju centrom grada i osuvremeniti cijeli javni prijevoz. Plan im je smanjiti emisiju plinova za 50%, te do 2030. postati klimatski neutralni.

A gdje je hrvatski prijevoz?

Očekujemo velike promjene u bližoj budućnosti. Rijeka je nedavno dobila prve pametne autobusne stanice u Hrvatskoj koje nude niz funkcionalnosti za efikasnije i ugodnije iskustvo korištenja gradskog prijevoza, Split je dobio pametni parking, Dubrovnik  je projektom pametne ulice postao prvi inovativni, testni i referentni Smart City centar HT-a, a otok Krk se već godinama razvija kako bi postao prvi Smart Island u Hrvatskoj.

ICT I CLOUD USLUGE

POKRENITE VAŠE POSLOVANJE I POSLUJTE U OBLAKU

Saznajte više

Komentirajte