Poslovanje je prepuno takvih priča, a jedna od kategorija takvih uspješnica su one priče o teškim počecima. Znamo mnoge takve: početci iz studentskih soba ili garaža dio su povijesti Facebooka i Applea. Druga kategorija nevjerojatnih uspjeha ishodište pronalazi u teškom djetinjstvu. Ono je primjerice definiralo Rockefellera, kojeg pamtimo po nevjerovanim poslovnim podvizima. Treća kategorija je vezana uz strast i nevjerojatnu upornost. Primjer takve priče je ona spisateljice J. K. Rowling, koja je napisala roman Harry Potter i pritom pokazala nadljudsku upornost da bi ga izdavač objavio. Samo izuzetna vjera u vlastitu ideju donijela joj je uspjeh (12 izdavača ju je odbilo prije izdavanja romana).
Inspirirati se možemo i u drugim područjima, a slične su priče dio svih kultura i povijesti. Harry Potter, najpopularnija bajka današnjice, započinje opisom otužnog i nepravednog života dječaka bez roditelja u udomiteljskoj obitelji. Sve dok ne dobije poziv za školovanje u školi za magiju, te otkriva obiteljsku magičnu prošlost. Odemo li dalje, zaista dalje u povijest, vidjet ćemo da je mitologija određena takvim zapletima. Priča o najvećem grčkom junaku, ona o Herkulu, sadrži sličan obrazac – neželjeno dijete, Herkul, kako bi ostvario svoju sudbinu i postao kralj, mora proći 12 nemogućih zadataka. Svaki uspješno obavlja uz splet vještina, vrlina i neočekivanu pomoć viših sila.
Politika, sport, znanost i umjetnost nisu područja izuzeta sličnim zapletima. Napoleon u toku (oblika) zatočeništva na Elbi bježi i odmah po povratku u Pariz uspijeva preuzeti vlast i vratiti carsku titulu. Abraham Lincoln je imao težak, gotovo nemoguć put do predsjedničkog mandata, kojeg su definirale bolesti, gubici najmilijih, standardna politička previranja i podmetanja. Put je to koji je trajao tridesetak godina. Sport je nevjerojatna inspiracija, svi poznajemo priče Janice Kostelić, Luke Modrića ili Mirka Filipovića.
Umjetnost nike iznimka. Kada je Rembrandt financijski propao, financijska situacija natjerala ga je u hiperprodukciju portreta koji su danas među najznačajnijim djelima povijesti umjetnosti. Znanost!? Dokazivanje teorija, hipoteza s provedenim eksperimentima. Eksperimenti po prirodi mogu završiti neželjenim ishodom – neuspjehom.
Nakon ovih primjera možemo ustvrditi kako neuspjesi drugih mogu biti inspiracija, ali i kako su neuspjesi možda najbolja praksa do uspjeha. Zato bi bilo lakše podnijeti neuspjehe i početi ponovno, ako ih gledamo iz nekoliko perspektiva.
Promijeniti perspektivu – pogled odozgo!
Promijeniti perspektivu je korisna praksa, koja mijenja fokus s manjih ili manje bitnih stvari i zadataka na one važnije i veće. Zapravo daje širu sliku.
Stavimo li ovu praktičnu vježbu u kontekst neuspjeha, može pomoći utvrditi prirodu, opseg i značaj neuspjeha.
Prepustiti se toku
Neka događanja su takva da na njih ne možemo utjecati, neka su takva da nemamo baš nikakav utjecaj na njih. Ako su takva događanja ili situacije razlog našeg neuspjeha, ne bi nas trebale opterećivati, već bi ih zapravo trebali iskoristiti.
Ponovo početi od malih stvari
U slučaju da je neuspjeh tako utjecao na nas i zaista je bio značajnih posljedica, ponovni početak treba biti malim koracima i malim pomacima, disciplinirano.
Imaginaran primjer može biti sportska ozljeda. Povratak sportaša na prvi trening je možda 1% onog treninga kojeg je sportaš odrađivao prije ozljede, no i dalje je pomak prema boljem.
Zaljubite se u proces
Koji god razlog neuspjeha bio – manjak volje, vanjski faktori i viša sila, negativan stav, razočaranje u partnera ili skup svega toga, neuspjesi su sastavni dio uspjeha. Većina primjera iz prvog dijela ovog članka je dokazalo kako za njihov uspjeh nije bio presudan krajnji cilj, već volja, ljubav, strast i disciplina.
Pogledamo li te inspirativne primjere uvidjet ćemo kako uspjeh nije završna faza rada ili karijere, već početak nečeg novog.