Više izbora za korisnike, više inovacija i pravednija konkurencija u digitalnom svijetu – ovo je vjerojatno najlakše opisani glavni cilj novog Akta o digitalnim tržištima, zakona Europske unije.
Konkretnije, namijenjen je zaštiti malih i srednjih poduzetnika, a primarno postavlja pravila za velike digitalne igrače, poput Googlea, Amazona, Applea i drugih, a sve kako bi se osigurala poštena tržišna utakmica.
Kako stoji na službenim stranicama Europske unije, Aktom o digitalnim tržištima uvodi se skup jasnih i objektivnih kriterija prema kojima se velike internetske platforme smatraju nadzornicima pristupa i osigurava da te platforme na internetu postupaju pravedno i ne ograničavaju tržišno natjecanje.
Akt o digitalnim tržištima jedan je od glavnih elemenata europske digitalne strategije. No, što to znači za poduzetnike u Hrvatskoj? Krenimo redom.
Tko su nadzornici pristupa?
Prije dvije godine Europska je komisija po prvi put imenova šest nadzornika pristupa: Alphabet, Amazon, Apple, ByteDance, Metu i Microsoft.
To su, kako je navedeno u uvodu, najveći igrači na globalnom tržištu, a koji ukupno pružaju 22 osnovnih usluga platforme. Ove su tvrtke na ovom popisu budući da imaju iznimno jak gospodarski položaj, iznimno velik utjecaj na unutarnjem tržištu, imaju posrednički položaj, odnosno povezuju brojne korisnike s velikim brojem poduzeća.
Navedene su tvrtke već neko vrijeme na tržištu pa imaju poprilično stabilan i čvrst položaj.
Koje su prednosti Akta o digitalnim tržištima?
Poslovni korisnici koji se za nuđenje usluga na jedinstvenom tržištu oslanjaju na nadzornike pristupa imat će pravednije poslovno okruženje.
Osim toga, među glavne prednosti Akta o digitalnim tržištima ističe se i činjenica da će inovatori i tehnološki start-upovi dobiti više prilika za konkuriranje i razvoj inovacija unutar okruženja internetskih platformi, bez potrebe da se podvrgavaju nepoštenim uvjetima koji bi ograničavali njihov napredak.
Pritom, nadzornici pristupa ni na koji način neće umanjiti mogućnosti inoviranja, a nudit će i nove usluge. Neće smjeti nepošteno postupati prema poslovnim korisnicima ni korisnicima koji o njima ovise kako bi stekli neopravdanu prednost.
Potrošači će imati kvalitetnije usluge
Posljedično će potrošači moći birati između više kvalitetnijih usluga te imati nekolicinu mogućnosti za promjenu pružatelja usluga, neposredan pristup uslugama, kao i pravednije cijene.
Aktom o digitalnim uslugama veliki digitalni igrači više ne smiju sprečavati potrošače da se povežu s poduzećima koja nisu aktivna na platformi te pratiti krajnje korisnike izvan osnovne usluge platforme nadzornika pristupa u svrhu ciljanog oglašavanja bez njihove stvarne privole.
S druge pak strane, nadzornici su dužni poduzećima koja oglašavaju na njihovim platformama staviti na raspolaganje alate i informacije koje oglašivači i izdavači trebaju, a sve kako bi mogli sami neovisno provjeravati oglase objavljene na platformi.
Što Akt donosi poduzetnicima u Hrvatskoj?
Akt o digitalnim uslugama donosi niz promjena koje će znatno utjecati na poslovanje poduzetnika u Hrvatskoj, osobito onih koji posluju online ili ovise o velikim digitalnim platformama za oglašavanje i prodaju.
Zahvaljujući novim pravilima, hrvatski poduzetnici – osobito mali i srednji, kao i tehnološki start-upovi – imat će pravedniji pristup tržištu. Više neće biti prisiljeni prihvaćati nepoštene uvjete poslovanja koje nameću dominantne platforme, čime se otvara prostor za slobodniju tržišnu utakmicu i brži razvoj inovacija.
Veliki digitalni igrači, tzv. nadzornici pristupa, neće više smjeti ograničavati poslovne korisnike, niti ih dovoditi u nepovoljan položaj kako bi sami ostvarili prednost. Također, platforme će morati omogućiti pristup podatcima i alatima za provjeru oglašavanja, što poduzetnicima daje veću transparentnost i kontrolu nad vlastitim marketinškim kampanjama.
Za hrvatske poduzetnike to znači veću neovisnost, lakši izlazak na tržište i bolju mogućnost dopiranja do krajnjih korisnika, bez posrednika koji diktiraju uvjete.
U konačnici, ovo zakonodavstvo potiče otvoreniju i zdraviju digitalnu ekonomiju, gdje kvaliteta usluge, inovacija i korisničko iskustvo postaju ključni faktori uspjeha – umjesto dominacije velikih korporacija.
Novčane kazne za one koji ne poštuju pravila
Za sve one koji neće poštivati ovaj propis Europske unije predviđene su i novčane kazne i to u iznosu od deset posto ukupnog godišnjeg prometa poduzeća na svjetskoj razini ili 20 posto u slučaju da ponove prijestup.
Dijelit će se i periodične novčane kazne u visini do pet posto prosječnog dnevnog prometa, kao i korektivne mjere. Potonje se odnose na onog tko sustavno ponavlja povrede ovog Akta.
Takve korektivne mjere morat će biti razmjerne počinjenoj povredi. Ako je potrebno, kao krajnje rješenje mogu se odrediti nefinancijske korektivne mjere. To mogu primjerice biti mjere kojima se nastoji promijeniti ponašanje te strukturne korektivne mjere, primjerice prodaja dijelova poduzeća.
Na ovaj način Akt o digitalnim tržištima predstavlja ključan korak prema stvaranju pravednijeg, otvorenijeg i konkurentnijeg okruženja u kojem inovacije, kvaliteta i izbor korisnika dolaze na prvo mjesto – a ne moć i dominacija nekolicine tehnoloških divova.