Kao što ne razmišljamo svaki dan o tome kako do nas dolazi električna energija, tako ni kod cloud tehnologije ne moramo znati svaki tehnički detalj – važno je da radi. Netko je negdje napravio vjetrenjače, brane, solarne panele ili elektrane i osigurao da struja dođe do našeg ureda. Na nama je samo da su osigurači uključeni i da platimo ono što potrošimo. Slična je logika i s cloudom.
Upravo tu paralelu često koristi Krešimir Jusup, stručnjak za cloud tehnologije i predavač na Akademiji Poslovni START, kako bi objasnio poduzetnicima zašto je prelazak na cloud zapravo logičan, praktičan i – u današnje vrijeme – gotovo nužan korak. U nastavku razgovaramo s njim o tome kako cloud funkcionira, što donosi malim i srednjim poduzetnicima, što treba imati na umu prilikom implementacije i zašto je ključan odabir pouzdanog partnera.
Kako biste ukratko objasnili pojam cloud tehnologije nekome tko se prvi put susreće s tim pojmom?
S obzirom na to da preferiram praksu umjesto teorije, vrlo vjerojatno bih ga posjeo i primjerima pokazao, a kao primjere bih uzeo servise za koje sam siguran da ih koristi na dnevnoj bazi ili da je barem jednom već imao bliske susrete s njima. Rijetki su oni koji se do sada nisu susreli sa Gmailom, YouTubeom, WhatsAppom, Facebookom i sličnim servisima koji su ustvari temeljeni na cloud tehnologiji.
Ako bih baš morao teoretski, rekao bih ako, primjerice, koristimo neki servis za slanje mailova, isti ne mora nužno biti instaliran na naše računalo, već je dovoljno imati pristup internetu. Netko je negdje instalirao taj servis i nama dao mogućnost da ga koristimo putem ranije spomenutog interneta. Mail servis je, naravno, samo jedan od primjera, ali temelj je isti.
Zadnjih godina svjedočimo sve većem prebacivanju poslovanja na cloud što je u brojnim segmentima olakšalo poslovanje i suradnju partnera, povećalo mobilnost, efikasnost i brzinu kojom poslujemo. No, i to je pak dovelo svoje izazove, kako kibernetičke, tako i regulatorne i tehničke. Možete li nam izdvojiti tri zablude s kojima se često susrećete po pitanju clouda – kada vaši klijenti ili treća poslovanja možda imaju previsoka očekivanja od te tehnologije ili je sasvim krivo percipiraju?
Dobri smo mi danas i daleko smo odmakli od skeptika kakvi smo bili prije recimo desetak godina. Tada, a i danas na prvom je mjestu, očekivano, sigurnost. Cloud nije siguran i ’ko sve ima pristup mojim podacima, ’ko zna di su ti podaci, ja ne vidim te servere. Za razumjeti je da svi živimo u uvjerenju da nitko drugi ne može čuvati naše podatke, kao što to možemo mi sami. S druge strane, treba uzeti u obzir i činjenicu da data centri pružatelja cloud usluga zadovoljavaju najviše sigurnosne standarde te paralelno osiguravaju servise kojima će sigurnost podataka korisnika biti na višoj razini nego onoj koju korisnik sam može osigurati. Najveći skeptici u sigurnost clouda najčešće su bili korisnici koji su za vrijeme razgovora vlastiti poslovni laptop ostavljali sigurno pohranjen na zadnjem sjedalu auta ili u gepeku.
Zabluda broj dva bila je da podaci više nisu na dohvat ruke. Strah da će tvrtka izgubiti potpunu kontrolu nad vlastitim podacima često obeshrabri poduzetnike pri razmatranju clouda. Ne samo da korisnici zadržavaju pravo vlasništva i kontrole nad svojim podacima, da mogu upravljati pristupima, kontrolirati dozvole, već cloud rješenja nude i napredne alate za upravljanje i praćenje podataka, često bolje nego što tvrtka im lokalno.
Glavobolju je izazivao i strah da će migracijom u cloud doći do viška radne snage, odnosno gubitka radnih mjesta te da je cloud preskup i samo za tvrtke s velikim budžetima, ali siguran sam da ćemo se toga još dotaknuti pa ćemo tada detaljnije o tome.
Vratimo se na sigurnost – je li cloud siguran? Kako poduzetnici mogu biti sigurni da su njihovi podaci dobro zaštićeni na cloudu?
Postoji li danas stopostotna sigurnost? Cloud može biti izuzetno siguran, ali razina sigurnosti ovisi o vrsti usluge, kompetencijama pružatelja i načinu na koji ga korisnici koriste. Vodeći globalni i domaći pružatelji cloud servisa ulažu značajna sredstva u zaštitu podataka i infrastrukture, često više nego što bi većina poduzeća mogla samostalno ostvariti.
U Europskoj uniji 59 posto srednjih poduzeća i 41,7 posto malih poduzeća koristi cloud usluge, kakvo je stanje u Hrvatskoj? Koriste li mala poduzeća u Hrvatskoj dovoljno potencijal cloud tehnologije i drugih povezanih prilika?
Rekao bih da smo iznad europskog prosjeka. Bez obzira na to, svakako imamo još mjesta za napredak, pogotovo u segmentu malih i srednjih poduzeća. Sve više manjih poduzeća migrira u cloud, i to iz godine u godinu sve intenzivnije. Ovaj trend je usko povezan s digitalnom transformacijom poslovanja u zemlji i regiji, gdje je u različitim industrijama, posebice u ICT-u, financijama, turizmu i slično, korištenje cloud rješenja postalo gotovo standard.
Gledajući EU, najviše su korištene cloud usluge za e-mail (83 posto korisnika) i pohranu datoteka (68 posto). Za koje još svakodnevne poslovne aktivnosti male i srednje tvrtke mogu iskoristiti cloud tehnologiju?
Od alata za sa suradnju i komunikaciju, alata za upravljanje projektima i timskim zadacima, aplikacija za fakturiranje i naplatu, platformi za marketing, on-line prodaju i e-trgovinu do CRM i HR aplikacija, alata za analizu i izvještavanje. Mogućnosti i opcije su zaista beskrajne.
Koliko je komplicirano uvesti cloud usluge u malo ili srednje poduzeće? Što je potrebno za početak?
Uh. Može biti jednostavno, a može biti i komplicirano. Naravno, ovisno o tome u kojem omjeru i koja cloud rješenja se implementiraju te treba li raditi integraciju s nekim od postojećih rješenja. Ako generaliziram rekao bih da nije komplicirano, ali uspješnost procesa ovisi o nekoliko ključnih faktora. Odabir provjerenog i pouzdanog tehnološkog partnera, odnosno davatelja usluge, odluka i podrška menadžmenta, kvalitetna analiza potreba i edukacija zaposlenika.
Poslože li se sve spomenute zvijezde implementacija clouda postati će zvonka radost. Što je potrebno za početak? Mogao bih nabrajati; jasna definicija potreba i ciljeva, procjena internih resursa, ali preskočiti ću to i reći potrebna je volja, strpljenje i spremnost na promjene.
Jesu li cloud rješenja skupa, odnosno isplativa za male firme s ograničenim budžetom?
Jesu, skupa su, jer danas je sve skupo. Skupa su i tradicionalna rješenja pa je ustvari bolje ovo drugo pitanje. Jesu, isplativa su. Na ovo ću pitanje odgovoriti pitanjem. Dakle, 1.1.2026. kreće fiskalizacija 2.0., novi zakon o fiskalizaciji koji nameće svim pravnim subjektima obvezu izdavanja fiskaliziranih računa u elektroničkom obliku. Hrvatski Telekom nudi brzo i sigurno rješenje za elektroničku razmjenu računa, usklađeno sa svim zakonskim propisima uz mjesečnu naknadu 1,25 eura i trošak slanja računa od 0,33 eura po poslanom računu. Je li isplativije to ili investicija u vlastito rješenje?
Veliki izazov su ograničeni ljudski resursi s potrebnim vještinama. Također i stalna potreba za edukacijom IT tima u skladu s brzim razvojem novih cloud tehnologija. MSP-ovi si često ne mogu priuštiti specijalizirane kadrove, što otežava implementaciju naprednijih cloud rješenja. Kako ipak izbjeći zaostajanje za tržištem u ovom segmentu?
To i je ljepota clouda iz perspektive malih i srednjih poduzeća. Kao električna energija, netko je negdje napravio vjetrenjače, brane, solarne panele, postrojenja i na ovaj ili onaj način proizvodi električnu energiju i prebacuje ju do tvog ureda. Tvoja je briga da su osigurači u zraku i da redovito plaćaš ono što si potrošio. O svemu ostalom brine netko drugi. Tako je i s cloud rješenjima. Često korisnicima koji do sada nisu imali susret s cloudom u poslovnom okruženju povlačim ovu paralelu.
Netko je negdje osigurao sve resurse, napravio aplikacije i rješenja i tebi ih ponudio na korištenje kao uslugu. Tvoja je briga da su osigurači u zraku, odnosno da imaš nekoga tko će zaposlenicima pomoći u procesu implementacije i da redovito plaćaš što si potrošio. Dakle, mala i srednja poduzeća migracijom u cloud, uz postojeći IT, na raspolaganje dobivaju i specijalizirani kadar davatelja usluge. Vraćamo se na početak, zato je važno odabrati provjerenog i pouzdanog davatelja usluge.
Koji bi bio vaš ključni savjet za male poduzetnike koji još uvijek oklijevaju uvođenje cloud tehnologije u svoje poslovanje?
Mali korak može značiti veliku prednost za vaše poslovanje!
Prema mojem iskustvu, najveća prepreka često nije cijena ni kompleksnost tehnologije, nego strah od promjena. Počnite s malim, mjerljivim korakom. Testirajte cloud tehnologije na jednom konkretnom i ograničenom dijelu poslovanja prije donošenja konačne odluke. Počnite s nečim jednostavnim i u potpunosti upravljivim. Dijeljenje dokumenata koristeći, primjerice, Microsoft 365. Ili recimo iskoristite Microsoft Booking aplikaciju kako bi ponudili svoje usluge ili termine krajnjim korisnicima. Hrvatski Telekom nudi mogućnost isprobavanja određenih cloud servisa prije donošenja konačne odluke o kupovini, takozvani try & buy, iskoristite ju!
Akademija Poslovni START je edukativni program koji je pokrenuo Hrvatski Telekom s ciljem pružanja podrške malim, mikro i srednjim poduzetnicima, kao i onima koji tek razmišljaju o pokretanju vlastitog posla. Sudionici Akademije mogu sudjelovati na besplatnim predavanjima vrhunskih hrvatskih stručnjaka, koji pokrivaju ključne teme modernog poslovanja – od digitalnog marketinga, financijske pismenosti do uporabe umjetne inteligencije u poslovanju. Kroz interaktivne radionice polaznici stječu konkretna znanja i vještine potrebne za unapređenje vlastitog poslovanja, prilagodbu tehnološkim promjenama i uspješno snalaženje u sve zahtjevnijem poslovnom okruženju.