Iza uspjeha stoji mnogo teškog rada – to vrijedi za svakoga tko se ikada trudio nešto postići svojim vještinama i zaslugama, naravno. No, čak i ako smo među najtalentiranijim pojedincima u svojoj tvrtki i ističemo se zahvaljujući urođenim vještinama, svi naši uspjesi mogu proći neopaženo ili nenagrađeno. S obzirom na to da svatko želi (i zaslužuje) biti prepoznat, vrijeme je da se oslonimo na malo strateške samopromocije. U redu je davati sve od sebe, ali kada dođe do situacije kada smo zbog toga nezamjenjivi u očima nadređenog ili poslodavca, mogli bi se dovesti u tešku situaciju – želimo napredovati, a to nam nije omogućeno jer se smatra da nitko neće moći raditi naš posao jednako dobro kao mi. Na današnjem konkurentnom tržištu rada važno je razumjeti kako unaprijediti svoju karijeru, a pritom ne ostaviti za sobom figurativne spaljene mostove i loše odnose.
Napredovanje u karijeri ključni je aspekt svakog profesionalnog puta. To je proces korištenja naših vještina i motivacije za postizanje ciljeva profesionalnog razvoja, dobivanje pozicija na višoj razini i stjecanje značajnijih odgovornosti na radnom mjestu. Ne moramo uvijek napustiti tvrtku u kojoj radimo kako bismo ostvarili napredak u karijeri, no važno je znati nekoliko ključnih stvari kako bismo to mogli i ostvariti. U potrazi za profesionalnim napredovanjem, prva stanica bi trebala biti odjel za ljudske potencijale ili osoblje, koji nam mogu reći više o kulturi i vrijednostima tvrtke (ako s njima dosad nismo bili detaljno upoznati), no jednako je važno znati doseg vlastitih sposobnosti i onoga što želimo postići.
Kako programirati samog sebe?
Postavljanje ciljeva i razvijanje discipline ključni su koraci prema osobnom i profesionalnom uspjehu. Prije nego počnemo raditi na napredovanju u karijeri, važno je znati koja je vrsta napredovanja usklađena s našim željama i potrebama, kako bi bili sigurni da radimo prema cilju koji odgovara našem željenom životnom stilu. Moramo imati na umu da su ciljevi u karijeri ciklički, odnosno da nas proces može odvesti u totalno neočekivanom smjeru. U postizanju jednog cilja, možemo prepoznati novi cilj i promijeniti svoje želje, zbog čega je važno neprestano se preispitivati i prilagođavati.
Postoje kratkoročni i dugoročni ciljevi – kratkoročni su oni koji se mogu postići u roku od šest mjeseci do tri godine, dok za postizanje dugoročnih ciljeva može biti potrebno tri do pet godina ili više.
Nekoliko je važnih razloga za postavljanje ciljeva:
- Postavljanje ciljeva može biti izvrstan način motivacije da radimo bolje ili budemo produktivniji. Pojedinačni zadaci mogu pridonijeti nečem većem i značajnijem, što ih može učiniti lakšim za izvođenje. Kada postignemo cilj imamo osjećaj postignuća i ponosa, koji nas motivira da ih nastavimo ostvarivati.
- Postavljanje ciljeva može pomoći u procjeni dnevnih navika i aktivnosti u odnosu na dugoročne ciljeve. Pri prihvaćanju novog projekta, uloge ili odgovornosti, koristimo te ciljeve kako bismo lakše odredili hoćemo li ih prihvatiti i u kojoj mjeri im se posvetiti.
- Postavljanje ciljeva može pomoći u procjeni dnevnih navika i aktivnosti u odnosu na dugoročne ciljeve. Pri prihvaćanju novog projekta, uloge ili odgovornosti, koristimo te ciljeve kako bismo lakše odredili hoćemo li ih prihvatiti i u kojoj mjeri im se posvetiti.
Kako postaviti profesionalne ciljeve?
Prilikom postavljanja profesionalnih ciljeva bitno je slijediti SMART okvir (akronim za Specific, Measurable, Achievable, Relevant, Time-bound). To znači da bi svi naši profesionalni ciljevi trebali biti:
Konkretni: ciljevi trebaju biti jasni i specifični, ne ostavljajući mjesta dvosmislenosti.
Umjesto da kažete: “Želim napredovati u svojoj karijeri”, specificirajte poziciju ili ulogu kojoj težite, kao što je “Želim postati viši menadžer u sljedeće tri godine.”
Mjerljivi: ciljevi trebaju biti mjerljivi kako biste mogli pratiti svoj napredak, što pomaže da ostanete motivirani i omogućuje prilagodbe ako je potrebno. Na primjer, ako je cilj povećati bazu klijenata, cilj je stjecanje pet novih klijenata u sljedećih šest mjeseci. Konkretan broj lakše je pratiti nego da samo kažemo “povećat ću bazu klijenata” – bez konkretnog broja ili vremenskog okvira.
Dostižni: iako je važno ciljati visoko, profesionalni ciljevi ipak bi trebali biti realni i dostižni. Postavljanje nerealnih ciljeva može dovesti do frustracije i razočarenja. Razmotrite svoje trenutne resurse, vještine i okolnosti kada postavljate svoje ciljeve, da se ne bi dogodilo da cilj bude postati astronautom, a bavimo se prodajom u lokalnoj trgovini.
Relevantni: ciljevi trebali biti usklađeni s ukupnim težnjama u karijeri i relevantni za određeno područje ili industriju, te pridonositi dugoročnom profesionalnom razvoju. Ima li smisla željeti biti direktor financijske korporacije, ako se bavimo prevođenjem? Možda bi realnije bilo za dugoročni cilj postaviti vlastitu tvrtku s nekoliko zaposlenih.
Vremenski ograničeni: postavite rokove za svoje ciljeve kako biste stvorili osjećaj hitnosti i ponašali se odgovorno. Rokovi pomažu da ostanete usredotočeni i osiguravaju stabilan napredak prema postizanju ciljeva. Postati direktor uspješne tvrtke ne možemo preko noći, no zašto ne bismo sebi dali rok od pet godina za izvršenje tog cilja?
Prilagodba vlastitih ciljeva kulturi tvrtke
Nije isto radimo li unutar male obiteljske tvrtke ili unutar internacionalne korporacije. Mogućnosti za napredak unutar manjeg okruženja poprilično su limitirane i možda neće zadovoljiti ambicioznije među nama. Kultura tvrtke u kojoj radimo određuje mnogo toga, pa i način kako možemo napredovati. U nekim tvrtkama postoji sistem evaluacije svakih šest mjeseci, a na temelju pokazanih rezultata određuje se zaslužuje li zaposlenik povećanje plaće. U tom se trenutku s njim obavlja i informativni razgovor, kako bi se vidjelo čime je (ne)zadovoljan i što se možda može promijeniti. No neke kompanije nemaju ovakvu praksu i često je potrebno zatražiti sastanak s nadređenim kako bi se o ovim temama uopće porazgovaralo.
Tvrtka koja cijeni kontinuirano učenje i razvoj osigurava zaposlenicima obuku, radionice i programe mentorstva kako bi unaprijedili svoje vještine. U kulturi koja manje podržava osobni razvoj, mogućnosti profesionalnog razvoja mogu biti ograničene, što može ometati željeni razvoj karijere. Kultura tvrtke koja potiče timski rad i suradnju omogućuje zaposlenicima da rade na međufunkcionalnim projektima, šireći svoje vještine i mreže. U kulturi koja naglašava individualna postignuća umjesto suradnje, razvoj karijere može više ovisiti o osobnim postignućima nego o timskom radu.
Izrazito je važno već prilikom zapošljavanja znati što nas očekuje u tvrtki i na poziciji na kojoj ćemo raditi, kako bi znali je li to pravo okruženje u kojem želimo graditi svoju karijeru.
Komunikacija s nadređenima
Ne želimo odjednom iznenaditi svog šefa svojom željom za rastom ili promjenom. Kontinuirani razgovor je idealno rješenje za to da nadređeni budu informirani o stanju na terenu i da se naše želje čuju. Bilo bi dobro raspitati se na koje bismo se vještine trebali usredotočiti kako bi se pozicionirali za napredovanje. Važno je istaknuti da svakako želimo ostati predani svojoj trenutnoj ulozi, ali to ne znači da ne možemo stvarati i planove za budućnost. Uz redoviti dijalog ove prirode, smanjit ćemo šanse da šef postane nerazumno ovisan o nama i dovedemo se u situaciju da smo “nezamjenjivi” na određenoj poziciji. Svi su zamjenjivi, al kad se to obavi profesionalno i u pravi trenutak, onda donosi i odlične rezultate. Zato želimo uvijek obavijestiti svoje nadređene o vlastitim dugoročnim ciljevima u karijeri.
Ako osjećamo da nam karijera stagnira ili se nekako “usporila”, trebamo izaći iz zone komfora i prihvatiti se novih izazova. Možemo razgovarati sa svojim poslodavcem i zamoliti ga da nam da izazovnije uloge i nove prilike. Prilikom traženja nove pozicije ili drugih pregovora unutar tvrtke, dobro je imati i evidenciju o svojim postignućima, uključujući specifične pojedinosti o projektima, ishodima i našem doprinosu istima. Ako direktan pristup ne pomaže, možda mu to možemo dati do znanja kroz razne druge načine.
Traženje mentorstva i smjernica od nadređenih može uvelike poboljšati našu sposobnost da postignemo svoje profesionalne ciljeve. Mentori mogu pružiti vrijedne uvide, savjete i podršku na temelju vlastitih iskustava, usmjeravati donošenje odluka i nuditi konstruktivne povratne informacije. Aktivnim uključivanjem u radnu zajednicu pokazujemo da nam je stalo do kolektiva i napretka čitave tvrtke, no isto tako želimo da i naše želje i očekivanja budu priznati.
Komunikacija i odnosi unutar tima imaju značajan utjecaj na razvoj karijere pojedinaca
Otvorena komunikacija o ciljevima tima pomaže svakom članu razumjeti kako se njihov rad uklapa u širu sliku. Jasnost u postavljanju ciljeva pridonosi fokusiranju pojedinaca na zadatke koji doprinose uspjehu čitavog tima, ali i razvoju osobne karijere. Redovita povratna informacija o radu članova tima pruža smjernice za osobni i profesionalni razvoj. Konstruktivna povratna informacija može pomoći u identificiranju snaga i slabosti te pružiti smjernice za stvaranje planova za unapređenje.
Učinkovito rješavanje problema unutar tima stvara prilike za učenje i osobni rast. Timovi koji potiču inovacije često stvaraju okruženje u kojem se cijene kreativnost i nove ideje. Aktivno sudjelovanje u inovativnim projektima može povećati vidljivost svakog njegovog člana i doprinijeti karijernom rastu pojedinaca. U timu koji cijeni raznolikost, svaki član ima priliku učiti od drugih s različitim perspektivama, a planiranje karijere unutar timskog okruženja omogućava bolje usklađivanje osobnih ciljeva s ciljevima tima. Umjesto da se stvara okružje rivaliteta, uspješan tim organizirat će se tako da se iskoriste najbolje vještine i osobine svakog člana, kako bi svaki od njih mogao doprinijeti uspjehu zajednice, na kolektivno zadovoljstvo.
Razvoj vještina i kontinuirana edukacija
Pri postavljaju ciljeva i očekivanja od samih sebe, važno je procijeniti svoje vještine i snage, razmisliti o svojim sposobnostima i identificirati područja u kojima se ističemo. Trebamo uzeti u obzir vještine i znanja koja smo stekli tijekom svoje karijere. Koja su naša područja stručnosti? Što volimo raditi? U kojim zadacima pokazujemo sebe najbolje? Razmišljanje o ovim pitanjima dat će nam jasnu sliku naših snaga i pomoći da ih iskoristimo u postavljanju svojih profesionalnih ciljeva.
Učenje novih vještina ključno je za napredovanje u karijeri. Dobro je napraviti popis vještina koje nam mogu pomoći u trenutnom poslu, osigurati unapređenje ili povećanje plaće. Zatim možemo napraviti popis interdisciplinarnih vještina koje nas zanimaju, ovisno o ciljevima u karijeri. Uvijek je dobra ideja usredotočiti se na poboljšanje mekih vještina kao što su vodstvo, analiza rizika i rješavanje problema. Slobodno vrijeme tako možemo provesti čitajući knjige ili članke na željenu temu ili upisati (online) tečaj za željenu vještinu ili višu razinu edukacije, ako nam to druge obveze dozvoljavaju.
Također je bitno identificirati područja u kojima bi nam trebala poboljšanja. Za neka od njih možda bi bilo dobro potražiti pomoć. Osim pronalaska mentora iz branše, možemo razmisliti o pridruživanju profesionalnim udrugama vezanim uz naše područje rada. Ove zajednice mogu pružiti vrijedne veze, resurse i prilike za rast. Prisustvovanje industrijskim konferencijama i sudjelovanje na internetskim forumima možemo proširiti svoju profesionalnu mrežu i učiti od drugih u svom području.
Samopromocija i promocija tvrtke
Neprestano isticanje sebe i svojih postignuća možda nije uvijek najbolja ideja, osim ako se ne želimo zamjeriti svima s kojima radimo. No ponekad je doista potrebno istaknuti po čemu se to razlikujemo od ostalih u što smo konkretno napravili za dobrobit tvrtke i poslovanja. Pri tom svakako ne smijemo preuzimati tuđe zasluge niti se kititi tuđim perjem na bilo koji način. Takve se laži obično obiju o glavu u najnezgodnijem trenutku i prate nas čitav život.
U svom životopisu ili online profilu na mrežama poput LinkedIna možemo istaknuti sve certifikate, tečajeve ili radionice koje smo završili, a koji ističu naše sposobnosti. Možemo podijeliti relevantne vijesti iz industrije, članke ili vlastite uvide na profesionalnim platformama. Dobro je umrežiti se s kolegama, nadređenima i drugim ključnim pojedincima u tvrtki ili branši u kojoj djelujemo. Ako tvrtka možda ima program volontiranja ili mentorstva, svakako bi bilo dobro uključiti se u njega i pokazati svoje sposobnosti. Tako kroz neformalno okruženje možemo pokazati svoje “meke” vještine, a usput i učiniti nešto dobro za zajednicu. U isto vrijeme to se dobro odražava i na nas i na tvrtku za koju radimo. Uostalom, tvrtka je ionako dobra i uspješna koliko su uspješni njezini zaposlenici.
Dobre prilike uvijek se mogu pronaći i u internim natječajima tvrtke. Kada se oslobodi neka pozicija ili otvori nova, tvrtke je često odluče ponuditi upravo svojim zaposlenicima, prije nego je oglase i službeno. Vrijedi paziti na takve natječaje, kako nam ne bi promaknula prilika za željenom promjenom. Isto vrijedi i za pozicije koje se odmah oglase i izvan tvrtke. U tom slučaju vrijedi skrenuti pozornost nadređenima na sebe i želju za promjenom. Njihova reakcija u tom trenutku reći će nam mnogo o tome koliko joj se uopće možemo i nadati.