Kontaktirajte nas

Svaka tvrtka, bez obzira na veličinu, trebala bi imati svoju viziju – krajnji cilj do kojeg vodi mnogo manjih, lakše ostvarivih ciljeva koji zajedno čine širu sliku. Godišnji ciljevi na razini cijele tvrtke jednako su važni kao i oni manji, raščlanjeni na manja područja fokusa, koji pomažu u održavanju agilnosti. Kako biste osigurali agilno postavljanje ciljeva i osnažili svoj tim da radi na pravim poslovnim metrikama, pokušajte primijeniti alat kojim se koriste velikani poput kompanije Google (i to od svog začetka).

Što je OKR metoda?

OKR je ime organizacijske metode iza kojeg stoji engleska skraćenica za ciljeve i ključne rezultate (Objectives and Key Results). To je metodologija postavljanja ciljeva koju tvrtke koriste kako bi olakšale rast, poboljšanje i timski angažman. Nastala je 1970-ih kada je Andy Grove, izvršni direktor Intela, preuzeo ideju postizanja mnogo manjih ciljeva i spojio ih s ključnim rezultatima kako bi stvorio ono što sada poznajemo kao OKR. U sljedećih nekoliko godina John Doerr je naučio metodologiju od Grovea i uveo je u Google, gdje je pomogao Larryju Pageu i Sergeyju Brinu da odvedu Google do novih visina. OKR je relativno jednostavan alat za stvaranje usklađenosti i angažmana oko mjerljivih ciljeva, a može se opisati kao brz proces koji uključuje perspektivu i kreativnost različitih timova. Ova se tehnika postavljanja ciljeva sastoji od dva osnovna dijela:

Cilj – kvalitativan i govori vam što želite poboljšati

Ključni rezultati – kvantitativni i definiraju kako ćete znati jeste li postigli cilj

Postavljanje ciljeva u OKR metodi

 

Pokretanje promjena i analiza rezultata dolaze kroz redovite inicijative i tjedne prijave napretka, koji pomažu pratiti postignuća i omogućuju pripremu za nadolazeće planove. Proces postavljanja ciljeva počinje kada vodstvo definira ciljeve za tvrtku i odrede područja koja treba poboljšati:

Postavite manje ciljeve – na temelju konteksta koji su im dali i objasnili menadžeri, timovi pišu svoje specifične ciljeve. Oni bi trebali biti usklađeni sa smjerom u kojem ide tvrtka i usredotočeni na poboljšanja koja mogu ostvariti unutar jednog tromjesečja. Kada je fokus na određeni cilj jasan, a svi znaju što konkretno trebaju raditi, to pomaže pojedincima u timu da daju prioritet svojim svakodnevnim aktivnostima i razumiju kako njihov rad pridonosi široj slici.

Komunicirajte redovito – iako se to može činiti jednostavnim u okruženju u kojem imate samo deset ili dvadeset članova tima, održavanje otvorene i brze komunikacije često je jedan od glavnih izazova s ​​kojima se male tvrtke susreću u fazi rasta. 

70% je bolje nego 100% (u određenim slučajevima) – Google je popularizirao ideju postavljanja ciljeva koji “pucaju na mjesec” ili se čine poprilično zahtjevni, kako bi se ubrzao rast. Ideja postavljanja teških ciljeva nije samo gurnuti članove tima izvan njihovih granica, zato se smatra da je i 70% odrađenog posla u takvom slučaju veliki uspjeh. Postavljanje naizgled nerealnih ciljeva može imati mnogo smisla u manjim organizacijama, jer je zamišljeno da ciljevi budu inspirativni i poticajni. 70% ostvarenog nedostižnog cilja uglavnom je bolje nego 100% izvršen osrednji cilj. No, svaki od njih ima svoju ulogu u OKR strategiji, tako da nijednog ne valja u potpunosti zanemariti. 

Budite konzistenti – OKR-ovi ne bi trebali biti nešto o čemu razmišljate na početku tromjesečja, pa opet na kraju. Uvedite tjedne ili dvotjedne prijave napretka, kako biste pitali druge, ali i sebe: “Što danas trebam raditi kako bi me to približilo postizanju mojih OKR ciljeva?”.

Pratite svoje OKR ciljeve pomoću SMART principa

Najlakši način za konfiguriranje ključnih rezultata je slijediti SMART model, što znači da oni moraju biti:

  • Specifični – svaki ključni rezultat mora biti specifičan i sažet; postavite ga tako da se ne može krivo shvatiti
  • Mjerljivi – “puno” ili “često” nisu konkretni termini, zato uvijek postavljajte ciljeve koji su mjerljivi brojkama (satima, danima, količinom, financijski…)
  • Ostvarivi – ključni rezultati su mali, ostvarivi koraci o tome kako doći do većih, ponekad neostvarivih ciljeva, zato je iznimno važno da oni budu ostvarivi.
  • Relevantni – kada postavljamo ključne ciljeve, oni bi trebali biti usklađeni s finalnim, općim ciljem. U sprotnom sve što radimo nema smisla.
  • Imati dobro definirano vremensko ograničenje – tri mjeseca je dovoljno vremena da tim postigne vrijedne rezultate, a tijekom tog vremena naučit će što najbolje funkcionira za njihovo poslovanje i prilagoditi svoja fokusna područja za sljedeći ciklus.

Pregledom svojih ciljeva i ključnih rezultata svaka 3 mjeseca, timovi godišnje imaju 4 šanse za odgovoriti na promjene u stvarnom svijetu, za razliku od godišnje revizije koja uvijek može donijeti spoznaju da su već godinu dana na krivom putu. Zbog toga je važno redovito pratiti kakve ciljeve postavljamo i koliko se držimo principa koji ih čine ostvarivim.

Koje su prednosti OKR metode?

Ako se pravilno primjenjuje, ova metodologija pomaže tvrtkama da postignu tri cilja kroz tri ključna pitanja:

Usredotočenost –  što radimo, a što ne radimo kao tvrtka?

Usklađenost – kako možemo osigurati da se cijela tvrtka usredotoči na ono što je najvažnije?

Ubrzanje – kako maksimizirati potencijal tima?

Kada svi znaju koliko je njihov posao važan, to povećava ukupni angažman, motivaciju i odlučnost; nitko ne želi biti najslabija karika, pa se svi više trude. Ciljevi moraju biti kvalitativni i opisivati željeni rezultat, kojeg će jedino  timskim radom biti moguće ostvariti, ma koliko nedostižan se činio na početku.

 

 

 

Slažem se

Naša Web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo ili opcije za isključivanje kolačića možete pronaći u POSTAVKAMA.