Dvije ili tri osobe s različitih kontinenata na jednom sastanku? Skladište vam je puno proizvoda iz Njemačke? Kolega iz Australije komentirao je vašu objavu na LinkedInu, a pizza napolitana i sushi su jela koja naručujete i dok ste na poslovnom putu u Varšavi? Da, to je život i poslovanje u multikulturalnom, digitalnom i nikad povezanijem tržištu. Kako učinkovito komunicirati u globalnom poslovnom okruženju?
Prvo. Znamo li što je komunikacija?
Svaki dan razgovaramo s obitelji, prijateljima i kolegama, zato nam se komunikacija čini toliko trivijalnom. Zaustavimo li se na trenutak i zapitamo se “što je komunikacija?”, vjerojatno ćemo zastati na ideji “to je razgovor”, a nakon nekoliko trenutaka možda ćemo ideju proširiti na društvene mreže, WhatsApp i slične digitalne platforme. Na dobrom smo putu, ali i dalje daleko od svega što komunikacija sadrži. Zato, pokušajmo definirati komunikaciju. Pojednostavljeno, možemo reći kako je komunikacija proces verbalne i neverbalne interakcije dvije ili više osoba. Razlučimo li ovih nekoliko jednostavnih riječi uvidjet ćemo kompleksnost komunikacije.
- Proces. Komunikacija ima svoj tijek, dinamiku, početak i kraj.
- Verbalno i neverbalno. Da, verbalno je kolokvijalno rečeno “razgovor”, međutim iza pojma verbalno krije se puno više toga. Neverbalno krije komunikaciju pomoću pokreta tijela, pogleda, znakovima, izrazima lica, a i tonom glasa (zanimljivo, različiti autori u znanosti tvrde kako se 70-90% komunikacije odvija neverbalnim putem).
- Interakcija znači da je komunikacija sačinjena od slanja poruke, analize i shvaćanja poruke, ali i od reakcije na poruku. Ukratko, interakcija znači aktivnu razmjenu informacija.
- Dvije ili više osoba. Komunikaciju čine najmanje dvije osobe, pošiljatelj i primatelj. Naravno, u poslovnom svijetu često komuniciramo s više osoba, nerijetko iz različitih kultura i drukčijih osobnih karakteristika.
Pojednostavljena definicija nam govori – da bi definirali komunikaciju, više osoba mora aktivno sudjelovati u razmjeni informacija i to govorom (razgovorom), pokretima tijela, pogledima, promjenama izraza lica, dodirom, tonom glasa i znakovima. Sada možemo reći da smo utvrdili osnovne elemente komunikacije.
Drugo. Što je kultura i jesmo li toliko različiti?
Za kulturu možemo reći kako je relativno specifičan način života određene skupine ljudi a koji je transferiran s jedne ili više generacija. Kulturu definiraju roditelji, obitelj, okruženje, religijske institucije, javne ustanove, vladine institucije, obrazovne institucije i sl. Što kultura sadržava? Kulturu određene skupine ljudi čine vrijednosti, uvjerenja, jezik, načini ponašanja, religija, umjetnost, stilovi komuniciranja i stavovi prema komunikaciji. Ovdje pronalazimo razlike koje otežavaju komunikaciju ili bolje rečeno čine je izazovnijom. Društveni i kulturni faktori u komunikaciji su bitni, međutim čine samo jedan njezin dio. Karakter i profil pojedinca je sljedeći bitan faktor. Treći bitan faktor je univerzalnost komunikacije koja je zajednička većini čovječanstva. Primjeri komunikacijske univerzalnosti su izražavanje emocija facijalnim ekspresijama, tj. tumačenje emocija analizom promjena na licu. Istraživanje antropologa i psihologa iz 70-ih i 80-ih definiralo je osam osnovnih facijalnih ekspresija koje izražavaju emocije univerzalne svim ljudima. Osnovne emocije koje možemo utvrditi facijalnim ekspresijama izražavaju: sreću, tugu, strah, ljutnju, iznenađenje, gnušanje… Isti tim bavio se daljnjim razvojem mikroekspresija, te razvio sustav koji pomaže u detekciji čitavog spektra emocionalnih stanja. Taj sustav primjenjuju sigurnosne službe, poslovni subjekti, kao i industrija zabave. Razgovaramo li s nomadom iz Mongolije, plemenskim vračem iz Amazone ili financijskom menadžericom iz centra Londona, moći ćemo na isti način na licu protumačiti osnovne emocije, bez obzira na velike kulturološke razlike.
Treće. Kako učinkovitije komunicirati u multikulturnom poslovnom okruženju
Prilagoditi svoju komunikaciju nije lak zadatak, on zahtijeva pripremu i vježbu, a što su veće kulturološke razlike bit će potrebna i veća razina pripreme. Sljedećih nekoliko točaka može biti od pomoći pri prilagodbi komunikacije u multikulturnom okruženju i služiti učinkovitijem komuniciranju.
Pripremite se. Proučite vrijednosti, običaje i norme kulture kojoj sugovornik pripada. Internet je prepun različitih zanimljivih članaka o razlikama i klišejima u ponašanju i običajima.
Razlike između vaše kulture i drugih kultura. Utvrdite osnovne razlike između vaših vrijednosti, normi, pravila i običaja i druge kulture.
Prepoznajte stereotipe. Analizirajte svoje mišljenje o drugim kulturama. Stereotip pričljivog i temperamentnog Talijana, a šutljivog i povučenog Skandinavca nije uvijek točan.
Pripazite na razlike u određenoj kulturološkoj skupini. Nije svaka kulturološka skupina apsolutno jedinstvena, a u svakoj većoj postoje velike kulturološke razlike (primjer: kulturološke razlike Dalmatinaca i Slavonaca).
Utvrdite razlike u kontekstu i značenjima. Poziv i ideja ručka je potpuno drugačija za jednog svećenika i jednog visokopozicioniranog menadžera. Također, različiti znakovi prstima i rukama imaju različita značenja u različitim kulturama.