Neobična dinamika i neizvjesnost iz 2021. prelijeva se i na sam početak 2022. Teme koje zaokupljaju cijelo tržište su inflacija, COVID-19 mjere i EU fondovi. Pitali smo poduzetnike i profesora što ćemo raditi, što nas može veseliti a i što će nam predstavljati izazove u ovoj godini.
Poljoprivredni sektor u Hrvatskoj oduvijek obilježavaju neizvjesnost i neispunjeni potencijal. Ipak, određeni broj poljoprivrednika se uspijeva nositi s tržištem EU. Tvrtka Messis d.o.o. omogućava mehanizaciju poljoprivredne proizvodnje, a kako sami ističu, iskustvo od 20 godina daje im retrospektivan uvid u tržišna kretanja i jasnu viziju razvoja poslovanja u vidu digitalizacije i prilagodbe u 2022. godini. Ana Kalanj je dio te vizije podijelila s nama.
Tvrtka: MESSIS D.O.O., Ana Kalanj, voditeljica prodaje i marketinga Godina osnivanja: 2000. Industrija: Veleprodaja i distribucija strojeva i opreme za poljoprivredu (ratarstvo, vinogradarstvo i voćarstvo, stočarstvo), opreme za komunalna poduzeća i poduka o korištenju istih O brendu: Messis je tvrtka koja svojom distribucijom kvalitetnih i konkurentnih proizvoda, te servisom istih, svake godine postiže sve širu mrežu zadovoljnih kupaca iz poljoprivrednog sektora
Prethodna godina je kao i svima bila godina velike neizvjesnosti, stalnih promjena i godina prilagodbe. Uz samu COVID pandemiju na naše poslovanje su najviše utjecali svjetski gospodarski tokovi, primarno povećanje cijena sirovina. Usprkos dugogodišnjoj poslovnoj tradiciji, iskustvu i liderskoj poziciji na hrvatskom tržištu, velike promjene na svjetskom nivou sve više utječu na naše poslovanje. Uz stalne izazove u poljoprivrednoj industriji i malo hrvatsko tržište, povećanje cijena materijala, dijelova i logističke usluge otežava prodaju i samu organizaciju poslovanja. Ipak, prilagodili smo se, na način da smo kupce informirali o dužem vremenu isporuke, čak i do tjedan dana, što je za sektor u kojem pripadaju naši kupci dug period. Tjedan dana u poljoprivredi je vječnost, primarno zbog nestabilnosti vremenskih uvjeta, koji su svake sezone drugačiji. Drugi bitan faktor neizvjesnosti su nepredvidivi procesi i poslovni tokovi uzrokovani COVID pandemijom. Sektoru uvelike pomažu EU potpore za Ruralni razvoj i obnovu poljoprivredne mehanizacije, koju naši poljoprivrednici koriste u sve većoj mjeri, te se nadamo kako će se takvo stanje održati ako ne i intenzivirati. Svakako bi u 2022. pokušali raditi na rebrandingu i digitalizaciji a time širenju poslovanja (većem dosegu prema novim klijentima). Otvorenost tržišta i novi igrači s inozemnih tržišta doprinijeli su svojevrsnom nemiru ali i stvorili nove prilike. Tržište je najbolji pokazatelj a ono nam je pokazalo kako kupac, bez obzira na dampinšku strategiju nekih inozemnih i novih aktera, najviše profitira kupnjom kvalitetnog stroja kod trgovca koji nudi podršku, servisiranje i svojim poslovanjem stoji iza proizvoda. Mi ćemo svakako iskoristiti prilike rastućeg tržišta, prednosti digitalizacije ali i ostati vjerni temeljima: kvaliteti i izgradnji dugoročnog odnosa s kupcima.
GoDigital zaključuje: Poljoprivrednici novih generacija traže strojeve i kupuju opremu putem digitalnih kanala. Neupitno je da funkcionalan web shop treba postati novi, gotovo primaran, prodajni kanal. Sadržajni marketing i prisutnost na online kanalima može prezentirati iskustvo, kvalitetan odnos s kupcima i podršku koju tvrtka kao što je Messis d.o.o. pruža svojim uslugama.
Broj proizvodnih poduzeća u Hrvatskoj trebao bi biti veći. Antela d.o.o. sa svojim brendom Linea jedno je od poduzeća koje je svoj poslovni razvoj ostvarilo u proizvodnji, a sve više im je u fokusu održivo poslovanje i ekološki prihvatljiva proizvodnja. Kako će rasporediti svoja ulaganja, te koje će poslovne procese započeti kako bi se nosili s neizvjesnom 2022., otkriva Goran Mačinko.
Poduzeće: Antela d.o.o., Goran Mačinko (direktor) Godina osnivanja: 2015. Industrija: Proizvodnja papira od kartona i ostalih proizvoda O brandu: Linea je brand koji ujedinjuje više distributera proizvođača papira zajedničkom strategijom i vizijom visoke kvalitete
Naše tržište je specifično baš kao i naša tvrtka. Krenuli smo s idejom o proizvodnji i veleprodaji koja nudi kompletnu uslugu za svoje kupce, pri čemu smo shvatili da ne možemo uspjeti osim ako se ne ponašamo kao izazivači i inovatori. Nakon 10 godina poslovanja, iskustvom predviđamo da u 2022. ne očekujemo veliki prihodovni rast, ali ćemo zamijeniti kupovinu robe na inozemnim tržištima vlastitom proizvodnjom. Pozitivne financijske razlike ćemo takvom poslovnom strategijom ulagati u širenje proizvodnje i tržišnu ekspanziju digitalizacijom i marketingom. Naša vizija za sljedećih 5-10 godina je dodatno širenje proizvodnje ulaganjima koja bi dovela da do 2025. 60% naših proizvoda bude iz vlastite proizvodnje. Sljedeće što me veseli u 2022. je povećanje inicijative za recikliranjem, a time i upotrebom reciklirane sirovine. Viziju inovatora smo formirali i tako što smo se orijentirali na razvoj ekološki prihvatljivih proizvoda. Ekološki prihvatljiva i održiva proizvodnja, proizvodi i upotreba recikliranih sirovina je u našoj srži. Jedan od trenutno najzanimljivijih inovativnih proizvoda, pokazalo se, prva je hrvatska papirna slamka. Slamke ne rezultiraju velikim potencijalom u ukupnoj prodaji, ali je njihov značaj u atraktivnosti. Slamke su nam uvelike pomogle da postanemo medijski izloženi. Proizvodnja nam je nakon dvije godine neprekidnog ulaganja dobro posložena, te imamo tim ljudi koji mogu raditi daljnje edukacije novih zaposlenika. U 2022. godini planiramo širiti dodatne kapacitete u slamkama i pokrenuti preradu papirnatih salveta, a glavninu svog vremena posvetiti povezivanju marketinga, prodaje i veće razine podrške kupcima. Također, 2022. očekujemo rad na daljnjem digitaliziranju, koje će nam omogućiti još bržu i kvalitetniju logistiku, proizvodnju koja može zadovoljiti potrebe i cijenu velikih, a i malih klijenata, kao i proizvodnju inovativnih proizvoda koji će se brzo širiti na nova tržišta.
GoDigital zaključuje: Tvrtke koje svoju viziju temelje na ekološki prihvatljivim proizvodima i održivom poslovanju imaju veliki potencijal. Potpore i fondovi EU podržavaju takve inicijative u nizu gospodarskih grana. Digitalizacija i tržišno pozicioniranje brendiranjem omogućit će rast i ispunjavanje dugoročnih ciljeva.
Znanost nam uvijek može dati širi i detaljniji uvid u gospodarska kretanja, a poglavito u predviđanjima. Prof.dr.sc. Luka Brkić u sljedećih nekoliko redova iznosi svoje viđenje situacije.
Prof.dr.sc. Luka Brkić, redoviti profesor u trajnom zvanju, Sveučilište Libertas
Bez obzira na razlike tumačenja očitog rasta cijena konsenzus postoji oko dvije stvari. Prvo, da visokih inflacija, odnosno hiperinflacija neće biti. Drugo, inflacija će tražiti oblikovanje nove ekonomske politike pri čemu treba razlikovati domaću od svjetske inflacije. Na svjetsku inflaciju ne možemo utjecati, ali bismo morali moći utjecati na njezino prelijevanje u Hrvatsku. Hrvatska uvozi oko 60-65% plina i oko 30% električne energije što jasno ukazuje na izloženost kretanjima na međunarodnom tržištu i ovisnost cijena o vanjskim trendovima. Rast cijena nafte, naftnih derivata, plina, električne energije treba razumjeti kao posljedicu isprepletenosti interesa glavnih aktera, industrije zaštite okoliša i fiskalne održivosti. Budući da se već dugo nalazi na stazi vrlo spore konvergencije s EU, povećanje stopa gospodarskog rasta najveći je izazov za Hrvatsku u idućim godinama. Uobičajena dekompozicija gospodarskog rasta na kapital, rad i ukupnu faktorsku produktivnost (TFP), pokazuje kako rad i TFP ne daju dovoljan doprinos rast u RH. Iz toga slijedi: osnovne prepreke rastu treba tražiti u niskoj stopi participacije radne snage i ukupnoj faktorskoj produktivnosti (obrazovanje, inovacije, politička ekonomija, alokacijska učinkovitost…). Očito, treba aktivirati neiskorištene potencijale, prije svega povećanje produktivnosti, izvoza i inovacije. Mnoga relevantna izvješća pokazuju kako je doprinos radne snage gospodarskom rastu vrlo nizak, a čak je i u razdoblju kada je stopa rasta iznosila oko 5% rast bio manji od 1%. Dekompozicija TFP-a pokazuje nizak doprinos alokacijske učinkovitosti ukupnoj produktivnosti. Ekonomskim procesima u RH nedostaje dinamike: pojave novih proizvoda, novih tržišta, tehnologija proizvodnje, novih oblika organizacije poslovnih procesa itd. Stope rasta izvoza u RH su konstantno manje od stopa u susjednim zemljama. Diversifikacija tržišta manja je nego u drugim zemljama srednje i istočne Europe, a isti trend slijedi i tehnološka sofisticiranost izvoza. Na području inovacija, niska realizacija proizlazi iz ograničenog sudjelovanja privatnog sektora u istraživačko razvojnim aktivnostima. Mjere i preporuke sa stajališta političke ekonomije bile bi, između ostalog: povećanje fleksibilnosti tržišta rada reformom sustava socijalne zaštite, revidiranje politike naknada za nezaposlene u skladu s načelom „fleksibilnost uz sigurnost”, reforme rigidnih propisa na tržištu dobara, reforme investicijske klime, smanjivanje prepreka poduzetništvu, komercijalizacija znanja… S obzirom na to da sve preporuke i mjere koje se predlažu mogu prouzročiti različite distributivne učinke, pred nositeljima politike stoji veliki izazov u smislu izbora koordinirane i konzistentne politike odlučivanja uz potreban socijalni konsenzus.
Poduzetništvo očekuje izazovna i intenzivna 2022., a baš kao i mnogih godina prije, prilagodba, znanje i iskustvo poduzetničkog sektora će pozitivno odrediti poslovanje mnogih. Ulaganja u digitalizaciju i održivo poslovanje pozitivno će utjecati na razvoj poslovanja i poduzetničke klime. Pridodamo li tome i moguće pozitivne promjene u vidu gospodarskih reformi, sinergiju korporativnog sektora i društvenog osnaživanja, možda nadolazeća godina postane godina prilika.