Prema podacima Eurostata, u rujnu 2023. godine u Europskoj uniji bilo je 13 milijuna nezaposlenih osoba, što je 0,3% manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Stopa nezaposlenosti na razini EU u istom razdoblju iznosila je 6,0 %, što je u skladu s podacima u Hrvatskoj za isto razdoblje. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), u rujnu 2023. godine u evidenciji nezaposlenih osoba bilo je 124.000 osoba, a stopa nezaposlenosti iznosila je 5,8 %. Biti dio ove statistike svakako nije ohrabrujuće, ali to ne znači da se uz malo dobre volje i nekoliko pravih savjeta to ne može promijeniti. Konkurencija prilikom traženja posla ponekad može biti doista velika, zato je važno dobro se pripremiti za traženje novih poslovnih izazova i iskoristiti svaku priliku koja nam se pruži.
Prije nego što ažuriramo svoj životopis i prijavimo se na oglas za posao, prvo moramo shvatiti što ustvari tražimo. Nadamo li se većoj odgovornosti na radnom mjestu ili možda kraćem putovanju do posla? Pokušajmo se zapitati što smo najviše voljeli raditi tijekom svoje karijere, a što više ne bismo ponovili, ako je ikako moguće. Kada razmišljamo o svojim ciljevima u karijeri, razmišljajmo o tome strateški i za početak odredimo gdje želimo biti za 5 ili 10 godina. Želimo li biti u upravi ili na višoj poziciji unutar određenog odjela? Zatim je važno potražiti pozicije koje će nam vjerojatnije dati vještine i iskustva koja će nas dovesti do željene razine. Oboružani ovih činjenicama znamo kakav posao želimo. No, kako krenuti i gdje ga pronaći?
Gdje tražiti posao
Traženje posla može biti izazovan proces, ali postoji nekoliko učinkovitih načina kako pronaći pravu radnu priliku. U digitalnom svijetu prvi je korak svakako – internet. Iz udobnosti vlastitog doma možemo napraviti većinu toga kada je u pitanju potraga zas poslom, pa čak i raditi.
- Online platforme
Internet je danas nepresušan izvor poslovnih prilika, a mnoge kompanije koriste usluge online platformi posvećenih zapošljavanju poput Posao.hr, MojPosao, ili inozemnih alternativa. Ondje je moguće izraditi vlastiti životopis, ali i pronaći širok spektar otvorenih radnih mjesta. Mnogi poslodavci preferiraju objavljivanje oglasa upravo na ovim platformama, jer im njihov sustav omogućuje i lakšu prijavu. Unosom željenih kriterija, sustav i nas može obavijestiti kada se u ponudi nađe prilika koja bi nas mogla zanimati.
- Grupe na društvenim mrežama
Praćenje grupa na društvenim mrežama posvećenim zapošljavanju može nas dovesti do nove prilike. Iako je LinkedIn mreža za profesionalno komuniciranje, Facebook također nudi mnoštvo opcija za povezivanje. Poslodavci ponekad znaju oglasiti novu poziciju unutar specijaliziranih grupa, pa će tako oglas za novog system administratora radije staviti u grupu lokalne IT zajednice, prije nego ga oglase široj javnosti. Usto, članovi razmjenjuju korisne informacije i iskustva, tako da do nove prilike može doći i indirektno. Aktivno sudjelovanje u takvim grupama pruža priliku za povezivanje s relevantnim ljudima u željenoj industriji.
Svakako ne smijemo zaboraviti i na vlastite profile na društvenim mrežama. Neki menadžeri za zapošljavanje gledaju kandidatove društvene mreže kako bi saznali više o njima, zato uvijek treba voditi računa o vrsti sadržaja koji dijelimo, te imati visoke postavke privatnosti ako ne želimo da svatko ima pristup našim osobnim stvarima.
- LinkedIn profil
Prije nego krenemo u aktivnu potragu za poslom, uvijek je dobro ažurirajte vlastiti LinkedIn profil i dopuniti ga relevantnim informacijama o obrazovanju, iskustvu i vještinama. Dodavanjem oznake “tražim posao” dodatno ističemo trenutnu poziciju i dajemo do znanja da smo otvoreni za nove izazove. Aktivno sudjelovanje na ovom platformi podrazumijeva praćenje relevantnih stručnjaka, interakciju sa sadržajem koji objavljuju,, ali i objavljivanje vlastitog materijala. Uvijek je dobro povezati se s profesionalcima iz odabrane industrije i pratiti tvrtke koje nas zanimaju kako bismo bili u toku s njihovim objavama o zapošljavanju. Kompanije žele znati gdje smo bili, što smo naučili i kako nas je to oblikovalo kao profesionalca, a naš profesionalni profil im upravo to govori. Pažnju stručnjaka za zapošljavanje privući ćemo koristeći ključne riječi za poziciju ili poslove, koje želimo, a na sam profil dobro je dodati i vlastitu fotografiju. Profili s fotografijom imaju 21 puta više pregleda profila i devet puta više zahtjeva za povezivanje od onih bez fotografije.
- Agencije za zapošljavanje
Agencije za zapošljavanje često surađuju s raznim tvrtkama i imaju uvid u širok spektar otvorenih radnih mjesta. Mnoge od njih rade i na području više država, pa mogu ponuditi i više opcija zapošljavanja. Moguće je registrirati se kod više njih, te pustiti njihovim profesionalcima da pronađu prihvatljive opcije. Iskusni agenti u pravilu mogu pomoći pronaći poslove koji odgovaraju našim vještinama i iskustvu, te skratiti proces traženja.
- Usmena preporuka
Networking i poznanstva mogu imati važnu ulogu kada je u pitanju zapošljavanje, a pritom mislimo na to da se mnogo poslova ne objavljuje u javnosti. Dobro je obavijestiti svoje prijatelje, obitelj i kolege da smo u potrazi za poslom, jer se ponekad najbolje prilike javljaju putem preporuka. Ljudi koji nas poznaju mogu nas preporučiti kod poslodavaca ili obavijestiti o internim otvorenim pozicijama. Mnogo kompanija nudi i novčane stimulacije svojim zaposlenicima ako u tim dovedu sposobne ljude s vještinama koje su im u tom trenutku potrebne. Provjereno dobra osoba uvijek je prvi izbor poslodavca, a i potencijalnom primatelju posla uvijek je lakše doći u okruženje u kojem već nekoga poznaje i tko mu može garantirati da se radi o doista dobrom poslodavcu.
Kako napisati dobar životopis
Kada potencijalni poslodavac pogleda naš životopis, trebao bi odmah shvatiti koju vrstu pozicije tražimo i kako je naše iskustvo u skladu s njegovim potrebama. Na samom početku pobrinimo se da poslodavac zna čiji životopis mu se nalazi u rukama, tako da ne zaboravimo staviti svoje osobne i kontakt podatke u zaglavlje. Pritom možda nije važna naša adresa stanovanja, no svakako bismo trebali pripaziti na svoju e-mail adresu. Ako i dalje koristimo onu koju smo izradili u osnovnoj školi i u sebi sadrži išta drugo osim našeg imena i prezimena, možda je vrijeme da je promijenimo ili barem napravimo novu isključivo za poslovne potrebe.
U životopisu je potrebno navesti samo nedavna i relevantna radna iskustva. Zlatno pravilo je da uključimo zadnjih tri do pet radnih iskustava, ako ih toliko imamo. Sve vještine koje spominjemo u svom životopisu trebaju nekako biti potkrijepljene praktičnim iskustvima o tome kako smo ih primijenili u stvarnom životu. Spominjemo postignuća umjesto odgovornosti gdje god je to moguće, kako bi pokazali što je to što nas izdvaja od ostalih.
Važno je spomenuti i vještine koje posjedujemo, a njih prilagođavamo svakoj poziciji na koju se prijavljujemo posebno. Prenosive vještine podrazumijevaju sve “stvari” u kojima smo dobri, a koje se mogu primijeniti na različite uloge u raznim industrijama. Na primjer, dobro pisanje, upravljanje s vremenom i rješavanje problema. Neprenosive vještine specifične su za određene industrije, poput sposobnosti kodiranja, animacije ili grafičkog dizajna, a njih nećemo spomenuti ako se prijavljujemo za posao konobara.
Najvažniji dio vašeg životopisa je radno iskustvo. Naziv radnog mjesta nalazi se na vrhu svake stavke radnog iskustva, tako da kada poslodavac skenira naš životopis, na prvi pogled zna da imamo odgovarajuće radno iskustvo za navedeni posao. Zatim navodimo ime relevantnog poslodavca, kao i lokaciju ureda u kojem smo radili, te vremenski okvir zaposlenja.
Svakako je potrebno spomenuti i obrazovanje koje imamo, a ako nemamo radnog iskustva, prvo navedimo svoje obrazovanje kronološkim redom kako smo ga stekli, počevši s najrecentnijim.
Sve su to osnovne stvari koje životopis mora sadržavati, a možemo ga dodatno upotpuniti s hobijima, stranim jezicima koje govorimo (vrlo poželjno, posebno ako ih ima više), nagradama koje smo dobili ili volonterskim iskustvom. Naravno, sve ovisi o poziciji za koju se prijavljujemo i koliko su te informacije važne za poslodavca.
Kako napisati motivacijsko pismo
Motivacijsko pismo je dokument od jedne stranice koji dostavljamo kao dio prijave za posao uz naš životopis. Prosječno motivacijsko pismo ima otprilike 250 do 400 riječi. Dok je životopis samo objektivan prikaz naših prošlih iskustava, vještina i obrazovanja, motivacijsko pismo govori o tome kako ćemo upotrijebiti ta iskustva i vještine da pomognemo tvrtki radeći na poziciji za koju se prijavljujemo. Savršeno pismo je podijeljeno na tri ili četiri kratka odlomka i jasno navodi za koje se radno mjesto prijavljujemo. Ističe kratki izbor naših primjenjivih postignuća u karijeri i potpuno je bez pravopisnih ili gramatičkih pogrešaka. Time pokazujemo svoju posvećenost detaljima i sklonost perfekcionizmu.
U motivacijsko pismo ne navodimo stvari koje smo već rekli u životopisu, već ga tretiramo više kao pismo koje bismo poslali prijatelju, govoreći mu pritom zašto smo baš mi idealan kandidat. Možda je u pitanju to da nas je cijeli ured zvao “šaptačem klijentima” jer smo ih znali umiriti u doba najveće krize. Možda je to sposobnost da se posvetimo detaljima za koje drugi misle da nisu bitni – sve su to stvari koje ne navodimo u životopisu, a mogu biti onaj jezičac na vagi između nas i nekog sa sličnim vještinama i životopisom. Ovo je također prilika da objasnimo zašto imamo višegodišnju “rupu” među zaposlenjima (možda je u pitanju bio porodiljni ili roditeljski dopust) ili da detaljnije razjasnimo projekt na kojeg smo posebno ponosni, a mogao bi zanimati našeg novog poslodavca.
Priprema za razgovor za posao
Prije intervjua bilo bi dobro napraviti istraživanje kako bismo bili u tijeku s najnovijim vijestima vezanim uz tvrtku u koju se prijavljujemo, kao i biti upoznati trendovima koji se događaju u našoj industriji. Njihovi profili na društvenim medijima i objave na službenoj web stranici trebali bi biti sasvim dovoljni za osnovnu pretragu informacija. Bilo bi dobro osmisliti nekoliko pitanja za tvrtku, posao koji obavlja osoba koja nas intervjuira ili nešto vezano projekte koje su pokrenuli, a koji nas zanimaju. Time pokazujemo proaktivnost, informiranost i zanimanje za ono što tvrtka radi. Znamo li tko je osoba koja nas intervjuira, možemo doznati ponešto i o njihovim zaduženjima ili poslovnim uspjesima, te se pokušati povezati s njima na toj razini kroz dodatna pitanja, ako je moguće.
Strah od intervjua ili barem nervoza pred sastanak sasvim je normalna pojava i zato je dobro vježbati tu situaciju prije nego se ona doista i dogodi. Ako već nemamo pomoć bliskih osoba ili obitelji koji mogu glumiti sugovornike, uvijek možete upotrijebiti svoju maštu i kameru na mobilnom aparatu. Možemo snimiti svoje predstavljanje te prilikom pregledavanja snimke uočiti na čemu trebamo poraditi – možda je u pitanju pretjerana gestikulacija ruku, skretanje pogleda u stranu u krivo vrijeme vrpoljenje ili nešto drugo što bi nam moglo pokvariti prvi dojam pred potencijalnim poslodavcem. Jednom kada toga postanemo svjesni, svakako ćemo lakše na vrijeme ispraviti grešku ako je opet ponovimo.
Koliko god se pripremali, uvijek mogu postojati pitanja koja nas mogu iznenaditi, pa zato ne bi bilo na odmet imati spremnu listu generičkih odgovora u toj situaciji. Primjerice, ako nas poslodavac upita što mislimo o nekom novom trendu vezanom za naš posao, za kojeg dotad nismo čuli, svakako ne treba lagati, već bi bilo zgodno reći “Doista zanimljivo pitanje, svakako ću proučiti tu temu za naš sljedeći razgovor.” čime otvaramo i mogućnost ponovnog susreta.
Što nakon razgovora za posao?
Pronašli smo odličan oglas, javili se na njega i odradili intervju. Što sad? Ne možemo mnogo, ali ipak nešto možemo napraviti. Kratka poruka zahvale može biti presudna pri odluci, zato je dobro zatražiti kontakt podatke osoba s kojima smo razgovarali i poslati im krati e-mail zahvale za vrijeme koje su nam posvetili prilikom razgovora. Na taj način pokazujemo da nam je stalo, ali imamo i poveznicu s ljudima koje ćemo možda sretati u svojoj “branši” čak i ako sada ne dobijemo posao u njihovoj kompaniji. Osim zahvale, u poruku ćemo uključiti neke osobne, specifične detalje iz našeg razgovora kako bismo pokazali da smo u svakom trenutku razgovora bili angažirani i obraćali pozornost.
Smatramo li da imamo šanse za drugi krug razgovora, sada je vrijeme da se za njega pripremamo dodatnim istraživanjima, koristeći informacije koje smo prikupili na prvom razgovoru. Sada bi nam to trebalo biti lakše, kada smo vidjeli kako “dišu” osobe koje su zadužene za naše zaposlenje, te imamo ideju o tome što se od nas očekuje. Bez obzira na rezultate razgovora, važno je da uvijek ostanemo pozitivni i profesionalni, te se zahvalimo na pruženoj prilici svakome s kim dođemo u kontakt. Nikada ne znamo koja vrata se moraju zatvoriti da bi se neka nova otvorila ili koga možemo upoznati na svom putu prema savršenom zaposlenju.