Osim što su temelj kriptovaluta, blockchain tehnologija obuhvatit će različite sektore i pomoći redefinirati globalni urbani razvoj kroz zaštitu transakcija i drugih usluga. Pametni grad koristi mnogo senzora, a u potpunosti se oslanja na koncept Interneta stvari (IoT). Zato je za postizanje održivosti i implementaciju pametnih gradova u stvarnom vremenu potrebno osigurati odličnu bežičnu povezanost, koju omogućuje moderna i stabilna 5G mreža, te funkcionalne uređaje Interneta stvari. Svi oni trebaju međusobno komunicirati, razmjenjivati podatke i čuvati ih sigurnima od vanjskih napada i utjecaja. Između 2020. i 2024. očekuje se da će tržište pametnih gradova, uključujući segmente energije, zdravstva i sigurnosti, rasti po godišnjoj stopi od 23%, što iznosi približno 2,1 bilijun dolara. Kako bi pametni gradovi doprinijeli rješavanju društvenih problema i djelotvorno djelovali uz poboljšanje kvalitete usluga, nije dovoljno imati neovisne pametne gradove, već je bitno osigurati interoperabilnost i koordinaciju između više pametnih gradova. Napredna tehnologija, uključujući blockchain, može igrati ključnu ulogu u rješavanju društvenih problema i postizanju učinkovitog upravljanja urbanom sredinom. Veliku ulogu u svemu će zasigurno imati blockchain, tehnologija koja omogućuje razmjenu podataka s visokim stupnjem pouzdanosti i transparentnosti, bez potrebe za centraliziranim administratorom.
Blockchain tehnologija decentralizira, spaja i nudi sigurnost
Blockchain je sustav strojnog učenja koji može otkriti obrasce u podacima, te pružiti rješenja za kibernetičku sigurnost i pitanja učinkovitosti. Kombinirajući to s drugim tehnologijama kao što su AI i botovi, povećat će svoju moć i brzinu učenja. Otkrivanjem i učenjem na uzorcima koje pruža Blockchain tehnologija, pametni gradovi moći će eksponencijalno rasti. Dijeljenje rješenja i podataka između općina unutar pametnih gradova korištenjem Blockchain tehnologije i umjetne inteligencije značajno će poboljšati životni standard diljem svijeta. Ipak, stručnjaci ističu da je riječ o tehnologiji koja neće riješiti sve probleme urbanog upravljanja i da njezina uporaba ima smisla samo pod određenim uvjetima. Pametni gradovi trebaju odgovarajuće i kompatibilne tehnološke ekosustave kako bi bili funkcionalni i uspješno se razvijali. G20 Globalni savez pametnih gradova koji ujedinjuje općinske, regionalne i nacionalne vlade, partnere iz privatnog sektora i stanovnike gradova oko zajedničkog skupa temeljnih vodećih načela za implementaciju tehnologija pametnih gradova, predstavio je okvir za interoperabilnost, koji oblikuje troslojni model za korištenje blockchaina:
- Sloj poslovnog modela – uključuje aspekt modela upravljanja, standardizacije podataka, zakonskih okvira i komercijalnih modela.
- Platformski sloj – uključuje mehanizme konsenzusa, pametne ugovore, autentifikaciju i autorizaciju.
- Infrastrukturni sloj – uključuje hibridni oblak, upravljani blockchain i vlasničke komponente. Važno je napomenuti kako postizanje interoperabilnosti u ovom segmentu zahtijeva suradnju u smislu upravljanja, vlasništva nad podacima i komercijalnih poslovnih modela koji potiču dionike urbanih ekosustava na međusobnu suradnju.
Unutar sloja poslovnog modela potrebno je riješiti pitanja standardizacije podataka, dok će se na platformskom sloju trebati usuglasiti oko protokola koji će izvršavati sigurne i transparentne transakcije. Na infrastrukturnom sloju, postojanje vlasničkih komponenti može predstavljati izazov u postizanju interoperabilnosti za određene akcije. Za svaki od tih slojeva potrebno je stvoriti održive preduvjete rada. Strateško urbanističko planiranje postaje holistička vizija Decentralizirano upravljanje moglo bi biti ključ za rješavanje raznih sociodemografskih problema koji su u porastu. Blockchain je prava tehnologija koja sve urbane sustave upravljanja može povezati na siguran i transparentan način. Pametni gradovi moraju stvoriti interoperabilne platforme koje proizvode inovativne ekosustave i usluge sposobne predviđati i pratiti događaje u stvarnom vremenu. Ideja je da će ova digitalna transformacija donijeti budućnost otvorenu za sudjelovanje svih zainteresiranih dionika. Dodatna vrijednost blockchaina leži u mogućnosti dijeljenja samo onih informacija koje sudionik želi znati ili podijeliti, a da pritom sve ostalo ostane šifrirano i nedostupno. Kriptografija se može koristiti za sprječavanje manipulacije, izmjene informacija i kršenja privatnosti. Gotovo sve pametne aplikacije kontinuirano generiraju velike količine podataka iz heterogenih izvora. Međutim, trenutne tehnologije baza podataka ne upravljaju istima učinkovito i ne mogu sigurno pohraniti tolike količine podataka. Senzori, uređaji i vozila povezani putem interneta predstavljaju rizike za privatnost i sigurnost, koji će u novom svijetu pametnih gradova postati neprihvatljivi. Osim što podupiru kriptovalute, istraživači i analitičari predviđaju da će blockchain aplikacije obuhvatiti različite sektore i pomoći redefinirati globalni urbani razvoj kroz zaštitu transakcija i drugih usluga.