Do srpnja prošle godine Hrvatska se obvezala u nacionalno zakonodavstvo prenijeti Direktivu o korporativnom izvještavanju o održivosti, tzv. CSRD Direktivu, što za posljedicu ima izmjenu Zakona o računovodstvu te izmjenu Zakona o reviziji.
Direktiva se odnosi na oko 50.000 poduzeća koja su izlistana na burzi ili imaju značajnu poslovnu prisutnost u Europskoj uniji, a od poduzeća zahtijeva više izvještavanja o održivosti od ijedne prijašnje regulative.
Evo kakav utjecaj implementacija ove direktive u hrvatsko zakonodavstvo ima na domaće poduzetnike.
CSRD direktiva obuhvaća male i srednje poduzetnike
Nova regulativa proširuje opseg obveznika nefinancijskog izvještavanja na sva velika poduzeća te na male i srednje poduzetnike. „Veliko poduzeće” može se definirati kao poduzeće unutar EU ili društvo kćer u EU-u poduzeća koje je izvan EU-a koje na datum bilance ispunjava dva od tri sljedeća kriterija:
- Neto prihod veći od 40 milijuna eura; i/ili
- Neto imovina (ukupna bilanca) veća od 20 milijuna eura; i/ili
- Više od 250 zaposlenika u prosjeku tijekom financijske godine
Što se tiče vremenskog okvira izvještavanja o održivosti prema vrsti obveznika, ove godine će za financijsku 2024. godinu morati izvijestiti poduzeća koja su već obveznici Direktive o nefinancijskom izvještavanju (NFRD). Zatim će 2026. za financijski 2025. obvezu imati i velika poduzeća koja trenutno nisu obveznici NFRD-a, a od 2027. svi na burzu izlistani mali i srednji poduzetnici (osim mikro poduzetnika), male kreditne institucije i zatvorena osiguravajuća društva. Sljedeća važna godina je 2029. kada će obveza prijeći i na poduzeća izvan EU koja ostvaruju neto prihod od 150 miliona eura u EU i imaju barem jednu podružnicu u EU koja premašuje određeni iznos.
Koji je opseg zahtjeva za CSRD izvještavanje?
Poduzetnik obuhvaćen područjem primjene mora prijaviti informacije potrebne za razumijevanje učinka poduzetnika na pitanja održivosti te informacije potrebne za razumijevanje kako pitanja održivosti utječu na razvoj, uspješnost i položaj poduzetnika.
Informacije moraju sadržavati:
- popis poslovnog modela i strategije, kao i prilike i otpornosti na rizike povezane s pitanjima održivosti te planove tranzicije
- ciljeve i status njihova napretka; pokazatelje
- opis upravljanja održivošću poduzetnika (administrativna, upravljačka i nadzorna tijela te njihovo stručno znanje i vještine za ispunjavanje te uloge)
- politike održivosti
- informacije o postojanju programa poticaja povezanih s pitanjima održivosti
- opis postupka dubinske analize koji je poduzetnik proveo u pogledu pitanja održivosti
- opis glavnih štetnih učinaka na poduzetnika te poduzetih mjera s ciljem njihova sprečavanja, ublažavanja, otklanjanja ili okončavanja
- opis glavnih rizika za poduzetnika i način upravljanja tim rizicima
- dvostruku materijalnost
- informacije o poslovanju poduzetnika, njegovom lancu vrijednosti, uključujući proizvode i usluge te poslovne odnose i lanac opskrbe
MSP-ovi čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu te male i jednostavne financijske institucije mogu ispunjavati razmjerne zahtjeve primjenom proporcionalnih standarda izvješćivanja MSP-ova.
U kojem formatu bi poduzetnici trebali izvještavati?
Poduzetnici trebaju svoja izvješća poslovodstva sastaviti u elektroničkom formatu za izvještavanje i opisno označiti svoje izvješće o održivosti kako bi ih učitala na buduću europsku jedinstvenu pristupnu točku (ESAP).
Poduzeća obveznici izvješćivanja trebat će objaviti detaljne informacije o pitanjima održivosti, čime će se povećati odgovornost poduzeća, omogućiti usporedivost i provjeru ESG podataka, te olakšati prijelaz na održivo gospodarstvo. Prema traženom principu dvostruke materijalnosti, poduzeća će morati izvijestiti o tome kako njihov poslovni model utječe na njihovu održivost i o tome kako vanjski čimbenici održivosti (kao što su klimatske promjene ili pitanja ljudskih prava) utječu na njihove aktivnosti. To će omogućiti ulagačima i drugim dionicima donošenje informiranih odluka o pitanjima održivosti.
Poduzeća će trebati izvještavati prema Standardima za izvješćivanje o održivosti ESRS (eng. European sustainability standards) koji su dovršeni i objavljeni od strane EFRAG-a (eng. European Financial Reporting Advisory Group), s naglaskom na to da će ESRS E1 Climate change i ESRS S1 Own workforce biti obavezni.
Novi standardi izvještavanje o održivosti (ESRS) znatno proširuju opseg izvješćivanja te će biti primjenjiva na sva poduzeća obveznike. Uvrštena mala i srednja poduzeća također će biti obuhvaćena, ali će imati više vremena za prilagodbu novim zakonima.
Izvješća se moraju eksterno verificirati
Osim o ključnim okolišnim i društvenim pitanjima poduzeća će objavljivati informacije o ključnim rizicima i prilikama te ulozi administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela poduzeća, poslovnoj etici i korporativnoj kulturi, političkim angažmanima poduzeća, uključujući njegove aktivnosti lobiranja, upravljanju i kvaliteti odnosa s poslovnim partnerima, uključujući prakse plaćanja, sustavima unutarnje kontrole i upravljanja rizicima poduzeća, među ostalim u pogledu postupka izvještavanja poduzeća.
Izvješća će trebati biti u digitalnom xHTML formatu (jedinstveni europski elektronički format za izvještavanje) te će morati „označiti” označiti informacije o održivosti. Izvješća o održivosti više neće biti samostalni dokument već integrirano izvješće koje obuhvaća izvješće poslovodstva, financijsko izvješće i izvješće o održivosti.
Također, izvješća će trebati biti eksterno verificirana od strane ovlaštenih revizora ili drugih pružatelja usluga provjere.