Mali i srednji poduzetnici već godinama predstavljaju kičmu europskog gospodarstva. Njiihov doprinos inovacijama, zapošljavanju i razvoju lokalnih zajednica je nemjerljiv. Upravo zato Europska unija kroz različite fondove i programe kontinuirano ulaže u njihovu konkurentnost i rast.
Kako se poduzetnici u Hrvatskoj snalaze u tome? Koje prilike se nude, a koje tek dolaze? O tim smo pitanjima razgovarali s Dorom Medved, stručnjakinjom za EU fondove i predavačicom na Akademiji Poslovni START koja zna kako da mali i srednji poduzetnici svoje projekte pretvore u konkretne brojke, rezultate i rast.
Nedavno je Europska komisija najavila Startup & Scaleup Strategy koji bi se trebao realizirati kroz naredne dvije godine. Bi li nam se mogla osvrnuti na prilike koje bi nova strategija trebala otvoriti za mala i srednja poduzeća (MSP)?
Cilj strategije, nazvane “Choose Europe to Start and Scale”, je stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja za startupove i tehnološke scaleupove u Europskoj uniji. Strategija predviđa niz mjera u sljedeće dvije godine, uključujući jednostavnije procedure za osnivanje i širenje poslovanja, usklađeni regulatorni okvir za tvrtke koje žele poslovati unutar cijele EU, novi pravni režim, takozvani 28. režim, poticanje ulaganja kroz fondove rizičnog kapitala te podršku u zaštiti intelektualnog vlasništva. Usto, strategija uključuje i “Blue Carpet” inicijativu za privlačenje i zadržavanje talenata iz trećih zemalja, te jačanje pristupa istraživačkoj infrastrukturi diljem EU.
Što to znači za MSP-ove u Hrvatskoj?
Za hrvatske MSP-ove, ova strategija potencijalno otvara niz prilika, iako je važno uzeti u obzir da te prilike neće biti izravno “pretočene“ kroz pojedinačne nacionalne mjere preko noći. No budući da Hrvatska sudjeluje u zajedničkom europskom tržištu i ima pristup EU fondovima i instrumentima poput InvestEU, EIC Acceleratora ili European Tech Champions Initiative, možemo očekivati da će dio mjera – posebice oni koji se odnose na dostupnost kapitala, inovacijsku infrastrukturu i mobilnost radne snage – imati izravan učinak i kod nas.
Za hrvatske poduzetnike to potencijalno znači lakši pristup europskim investitorima, snažniju povezanost sa znanstveno-istraživačkom zajednicom te jednostavniji izlazak na druga EU tržišta. Ključno je, međutim, da nacionalne institucije i poduzetnički ekosustav prepoznaju i prate ove europske inicijative te ih pravovremeno pretoče u konkretne mjere, alate i podršku na terenu.
S obzirom na dosadašnje iskustvo s EU fondovima, koji su najuspješnije prolazili kod nas, koja su to područja u kojima možemo očekivati potporu EU?
Najviše interesa i uspjeha zabilježili su pozivi usmjereni na ulaganja u konkurentnost MSP-ova, digitalizaciju, energetske obnove te jačanje proizvodnih kapaciteta. Pozivi iz programa poput Europskog fonda za regionalni razvoj, EIC Acceleratora i nacionalnih operativnih programa bili su izuzetno traženi. Takvi projekti često uključuju ulaganja u opremu, softver, razvoj novih proizvoda i izgradnju kapaciteta za izvoz.
U budućnosti se očekuje dodatna orijentacija na inovacije, zelenu tranziciju, digitalnu ekonomiju te stratešku autonomiju Europe. Prema najavama Europske komisije, planira se uvođenje novih financijskih instrumenata poput European Competitiveness Fund, koji će biti usmjeren upravo na povećanje konkurentnosti gospodarstva. Time bi se dodatno mogle otvoriti prilike za MSP-ove koji se bave naprednim tehnologijama, održivim rješenjima i međunarodnom suradnjom u istraživanju i razvoju.
Smatraš li da SME segment na našem tržištu dovoljno koristi prilike za sufinanciranje iz EU fondova?
Može se reći da poduzetnici iz MSP sektora u Hrvatskoj aktivno koriste dostupne prilike. Pozivi za sufinanciranje redovito bilježe višestruko veću vrijednost prijavljenih projekata od iznosa koji je na raspolaganju, što jasno pokazuje visoku razinu interesa, ali i spremnosti poduzetnika za ulaganja kroz EU fondove. Takva potražnja često rezultira situacijama u kojima kvalitetni projekti ostanu ispod crte zbog ograničenog proračuna, a ne zbog slabosti same prijave, što dodatno potvrđuje koliko je tržište angažirano i koliko pažljivo prati natječaje.
Dodatno, sve je više primjera poduzeća koja strateški planiraju projekte unaprijed, prate najave poziva i ulažu u pripremu dokumentacije i razvoj ideja, često i prije službene objave natječaja. To ukazuje na zrelost tržišta, ali i na sve veću profesionalizaciju pristupa EU fondovima.
Ipak, izazov ostaje u tome kako taj veliki interes pretočiti u još veći broj uspješnih i provedenih projekata – kroz bolje informiranje, pojednostavljenje procedura i kvalitetniju tehničku podršku. Drugim riječima, interes postoji, no nužno je i dalje raditi na jačanju kapaciteta, posebno kod onih poduzetnika koji tek ulaze u ovaj proces.
Uzevši u obzir ekonomske i geopolitičke okolnosti, trebamo li očekivati više ili manje prilika za sufinanciranje poslovanja iz EU fondova u narednih pet do deset godina?
Trenutna geopolitička situacija snažno utječe na redefiniranje prioriteta unutar EU politika i raspodjelu sredstava iz europskog proračuna. U tom kontekstu, Europska komisija već je signalizirala da u sljedećem financijskom okviru od 2028. do 2035. želi dodatno ojačati konkurentnost europskog gospodarstva, povećati otpornost na vanjske utjecaje i izgraditi veću stratešku autonomiju u ključnim sektorima. To konkretno znači usmjerenost prema jačem financiranju inovacija, poticanju energetske neovisnosti, razvoju digitalne infrastrukture i tehnologija te jačanju unutarnjeg tržišta kroz strateška ulaganja.
U takvom okruženju izgledno je da će u narednih pet do deset godina broj prilika za sufinanciranje biti osobito u strateški važnim područjima kao što su zelene i digitalne tehnologije, obrambeni sektor, zdravstvo, biotehnologija i industrije budućnosti.
Kako će to utjecati na mala i srednja poduzeća?
Iako će doći do određenih prilagodbi u prioritetima i modalitetima financiranja, mala i srednja poduzeća i dalje će imati ključnu ulogu jer čine temelj europskog gospodarstva.
Koliko je ključan angažman konzultanta za EU fondove kako bi se poduzetnici uspješno prijavili na natječaje?
Angažman konzultanta može pomoći, osobito kod složenijih i tehnički zahtjevnijih poziva, gdje je važno jasno uskladiti projektne ciljeve s kriterijima evaluacije, ispravno interpretirati natječajnu dokumentaciju i osigurati pravovremenu i potpunu prijavu. Konzultanti često pravovremeno prepoznaju potencijalne prepreke i plasiraju prijedloge koji mogu unaprijediti kvalitetu projekta, čime se povećavaju šanse za prolaz. Osim toga, pružaju podršku u strukturiranju projektnih aktivnosti, definiranju pokazatelja uspješnosti, usklađivanju budžeta te praćenju administrativnih i proceduralnih zahtjeva, što može značajno rasteretiti interne timove, posebno u manjim poduzećima.
Ono što je pritom ključno, jest da svaki poduzetnik realno procijeni složenost projekta, svoje interne kapacitete i vremenske mogućnosti. Odnosno, iznimno je važno da suradnja između konzultanta i poduzetnika bude jasno definirana – od obveza i rokova, do modela naplate – kako bi bila učinkovita i profesionalna. Dobra komunikacija i međusobno povjerenje temelj su kvalitetne pripreme, a krajnji cilj mora uvijek biti kvalitetno prijavljen i provediv projekt.
Postoji li neka greška ili izazov koji često primjećuješ da se SME susreću s njime pri prijavama na EU fondove?
Jedan od najčešćih izazova kod prijava na EU fondove je uvjerenje da će angažman konzultanta sam po sebi garantirati prolaznost projekta. Iako su konzultanti iznimno korisni, prvenstvena odgovornost je na prijavitelju. Ključno je da sama projektna ideja ima smisla, da je realna, strateški postavljena i usklađena s ciljevima poziva. Uloga konzultanta je da prijavitelju pomogne ideju prezentirati i komunicirati na najbolji mogući način, ali kvaliteta sadržaja mora doći od samog poduzetnika.
Drugi čest razlog zašto projekti ne prolaze su tehničke pogreške – od toga da nedostaje samo jedna izjava, da netko nije potpisao dokument na vrijeme, do toga da budžet izgleda kao da se troši radi potrošnje, a ne svrhe. Evaluatori to vrlo lako primijete. Budžet je ogledalo projekta. Svaka stavka mora imati jasnu svrhu i biti logično povezana s planiranim aktivnostima.
Također, važno je ne predstavljati projekt kao da će sve teći savršeno – evaluatori znaju da problemi postoje. Bolje je pokazati da imate plan B, da znate upravljati rizicima i pratiti napredak. Praktični savjet: počnite na vrijeme, složite vlastiti „projektni folder“ i koristite check-listu prije predaje kako biste izbjegli nepotrebne propuste.
Koja bi tri savjeta za kraj istaknula po pitanju EU fondova za mala i srednja poduzeća?
Prvo, savjetovala bih da se projekt počne pripremati na vrijeme, prije objave poziva ako je moguće, kako bi se mogli prikupiti svi dokumenti, razraditi projektna logika i provjeriti prihvatljivost.
Drugo, važno je temeljito proučiti svaki poziv i razumjeti što se od projekta očekuje, samo ideja nije dovoljna ako nije u skladu s ciljevima natječaja.
Treće, savjetujem ulaganje u edukaciju, bilo kroz vlastito istraživanje, radionice ili savjetovanje s iskusnim partnerima. Razumijevanje osnovnih pravila i mehanizama EU fondova dugoročno povećava šanse za uspjeh i omogućuje veću samostalnost u povlačenju sredstava. EU fondovi su prilika, ali i proces koji zahtijeva vrijeme, znanje i strpljenje.
Akademija Poslovni START je edukativni program koji je pokrenuo Hrvatski Telekom s ciljem pružanja podrške malim, mikro i srednjim poduzetnicima, kao i onima koji tek razmišljaju o pokretanju vlastitog posla. Sudionici Akademije mogu sudjelovati na besplatnim predavanjima vrhunskih hrvatskih stručnjaka, koji pokrivaju ključne teme modernog poslovanja – od digitalnog marketinga, financijske pismenosti do uporabe umjetne inteligencije u poslovanju. Kroz interaktivne radionice polaznici stječu konkretna znanja i vještine potrebne za unapređenje vlastitog poslovanja, prilagodbu tehnološkim promjenama i uspješno snalaženje u sve zahtjevnijem poslovnom okruženju.