Gotovo sve što danas imamo pohranjeno je u podatcima. Računalni jezik u formatu jedinica i nula poznaje naše medicinske nalaze, bankovne transakcije, imena djece, unučadi, praktički sve ono što smo ikada unijeli u računalo. Ako tomu nadodamo i činjenicu kako je opća digitalizacija poprilično uznapredovala u svim sferama društva, dolazimo do jednostavnog zaključka da računala danas poznaju gotovo sve.
Paralelno, u jedinicama i nulama podatci su svih tvrtki, neovisno o tome radi li se o privatnom ili javnom sektoru, a tih je podataka svakim danom sve više i više. Konkretnije, prema procjenama podatkovna će sfera narasti na više od 180 zetabajta do kraja 2025. godine. Za ilustraciju, ako svaka pjesma „teži“ oko pet megabajta, što je pri tome poprilično velika datoteka za mp3 format, jedan zetabajt značio bi oko 200 milijardi pjesama. Chat GPT kaže kako bi nam za preslušavanje svih ovih pjesama trebalo više od 500 milijuna godina.
Sve može nestati u sekundi
No, ono što mnogi zaboravljaju ili pak odlučno ignoriraju činjenica je da se među svim tim jedinicama i nula kriju i povjerljive datoteke, osjetljivi podatci i dokumenti brojnih kompanija diljem svijeta. Ako bi samo jedna takva datoteka, uslijed nekog kibernetičkog napada, nestala – to bi rezultiralo velikim troškom za tu kompaniju, ali i potencijalno puno većim problemima, poput tužbi, pada kredibiliteta tvrtke i slično.
Kada je riječ o novčanim troškovima, gubitak podataka uslijed kibernetičkih napada doseže vrtoglave cifre. Konkretnije, gubitak podataka u samo tri godine u zdravstvenoj je industriji težio čak 10,93 milijuna dolara, 5,9 milijuna dolara u financijskom sektoru, dok je u tehnološkom iznosio 4,62 milijuna dolara, potvrđuje istraživanje. No, osim financijskih gubitaka, u slučaju kibernetičkih napada kompanije bi mogle izgubiti još jedan izuzetno važan resurs, a to je vrijeme koje zaposlenici moraju dodatno utrošiti kako bi pokušali povratiti izgubljene podatke.
Podatke treba zaštititi
Dobra je vijest da se to sve može prevenirati. Naime, u današnjem potpuno digitaliziranom svijetu, gdje podaci postaju naša najvrjednija imovina, zaštite baza tih podataka postale su svojevrstan imperativ. Ipak, postoje utemeljene procjene da će tek 2054. svi koristiti osnovne mjere zaštite protiv kibernetičkih napada. Trenutno još uvijek postoji gotovo trećina korisnika, i privatnih i fizički osoba, koje ne koriste nikakav vid zaštite svojih baza podataka, a itekako bi trebali.
Naime, kibernetički su napad sve češći, a mnogi ih uvrštavaju u jednu od najvećih prijetnji čovječanstvu u modernom dobu. Osim toga, podatci koji nisu sigurnosno kopirani izloženi su i drugim rizicima, poput nepovratnih gubitka uslijed prekida električne energije, ali i prirodnih katastrofa. Upravo zbog toga, backup podataka, odnosno sigurnosne kopije, uvelike mogu uštedjeti vrijeme i novac ako dođe do ovih kvarova.
Evo kako se zaštititi
U tom kontekstu može pomoći korištenje cloud backupa Hrvatskog telekoma. Riječ je o rješenju koje kontinuiranom i automatiziranom pohranom podataka, koja se događa kada se podaci promijene, sprječavate gubitak važnih informacija za vaše poslovanje. Osim toga, u slučaju kibernetičkog napada ili katastrofe bilo koje vrste pohranjeni se podatci mogu vrlo lako i brzo vratiti, u svega nekoliko klikova mišem. Na ovaj način ne prekida se kontinuitet poslovanja. Osim toga, ovakvi sustavi omogućavaju upravljanje sa svim postavkama sigurnosnih kopija podataka, kao i mogućnost odabira vremenskog termina backupa podataka te odabir podataka koji će se pohraniti.
Ovime je omogućeno da korisnik prilagodi svaki backup svojim potrebama poslovanja. Pri tome, backup je moguće napraviti za različite baze podataka, Exchange i SharePoint servere, VMWare, virtualne data centre, pojedinačne dokumente, pojedine mape ili čak cijela računala. Dodatan plus je činjenica da HT nudi jedno rješenje za backup svih operativnih sustava i poslovnih aplikacija. Pri tome, više od 30.000 vodećih tvrtki u obrta u Hrvatskoj koristi ICT usluge Hrvatskog telekoma.