Odletjeti avionom od točke A do točke B, kao putnik koji je platio kartu, ukrcao svoju prtljagu i par sati odsjedio u manjoj ili većoj tišini, moguće je tek posljednjih sto godina. I dulji period tog stoljeća let su si mogli priuštiti samo najbogatiji sugrađani, dok je komercijalan let postao dostupniji putem niskobudžetnih linija tek posljednjih tridesetak godina. Sto godina, bez obzira na sve, složit će se stručnjaci da je iznimno kratko razdoblje u kojemu smo vidjeli nevjerojatan napredak ove industrije koja osim ljudi, važno je napomenuti, prevozi i mnogobrojnu robu diljem svijeta.
Sav je taj razvoj primarno zahvaljujući tehnološkim skokovima kojima smo svjedočili unutar, ali i izvan zrakoplovne industrije. Komercijalni letovi postali su zanimljiviji 60-ih godina prošlog stoljeća kada je pojava mlaznih zrakoplova omogućila dugolinijske letove, a novi će skok doživjeti 2000-ih s pojavom Airbusa A380 koji je prekretnica u razini kapaciteta i luksuza. Tako nam pojašnjava Matija Bračić, docent na Katedri za zračni promet na zagrebačkom Fakultetu prometnih znanosti, kojemu je trenutno posebno zanimljiv upravo najnoviji tehnološki skok koji manje mijenja same zrakoplove, ali predstavlja revoluciju za sve ostale procese koji su nužni za sigurni zračni proces.
Konkretno, radi se o petoj generaciji mobilne mreže (5G) koja već danas omogućava zračnim lukama u svijetu da unaprijede svoje usluge i ultimativno ponude kvalitetnije i sigurnije iskustvo rada i leta u zračnom prometu. S time na umu, kao predstavnik Fakulteta Bračić sudjeluje u projektu “NextGen 5G Airports” koji je pokrenuo Hrvatski Telekom, u suradnji s tri hrvatske zračne luke, te kompanijom Markoja, kako bi osigurali sredstva za postavljanje privatnih 5G mreža na aerodromima i tri godine testiranje raznih tehnologija za koje je upravo 5G povezanost krucijalna. Radi se o potencijalnoj investiciji od 5,6 milijuna eura čije se odobrenje očekuje u rujnu, a mi smo u međuvremenu sjeli s Bračićem i prokomentirali što konkretno ovakav projekt donosi na stol za zračni promet u svijetu i Hrvatskoj.
1. Aviopromet u principu dulje od desetljeća doživljava stabilan rast iz godine u godinu, ako zanemarimo pandemiju. Korisnici žele više, žele bolje, žele brže, no rijetko tko zapravo razumije procese koji nam omogućavaju da s jedne točke kontinenta poletimo i za par sati sletimo na drugi kraj. Koji su to standardni izazovi s kojima se danas susreće industrija – kako u procesima u zračnoj luci, tako i tijekom samog leti u upravljanju i kontroli leta – na kojima se aktivno radi kako bi se unaprijedili ili riješili?
Iza svakog realiziranog leta stoji kompleksan mehanizam u kojem sudjeluju svi entiteti u sustavu zračnog prometa, od zračnih prijevoznika koji osiguravaju tehničku ispravnost zrakoplova i stručnu posadu, kontrole leta koja nadzire i vodi zrakoplove u svim fazama leta, do zračnih luka koje osiguravaju infrastrukturu za zrakoplove, ali i sučelje koje povezuje operacije na zemaljskoj strani zračne luke sa zrakoplovima. Osnovni problem koji je vezan za zračni promet reflektira se u činjenici da rast zračnog prometa odnosno potražnja u određenim svjetskim regijama premašuje primarno postojeće kapacitete sustava upravljanja zračnim prostorom i zračnih luka što rezultira kašnjenjima i smanjenjem kvalitete usluge.
Stoga industrija zračnog prometa razvija nove alate i sustave koji će unaprijediti upravljanje zračnim prostorom kroz primjerice Jedinstveno europsko nebo, implementaciju sustava kolaborativnog upravljanja čime se unaprjeđuje komunikacija i koordinacija između kontrole leta, zračnih luka i zračnih prijevoznika te nezaobilaznu primjenu AI u svim aspektima zračnog prometa. Tu su također i dodatni sustavi koji će unaprijediti sustav zaštite zračnog prometa kroz primjenu modernih 3D CT uređaja za pregled prtljage jer svako zagušenje u putničkom terminalu ima izravan utjecaj na kašnjenje zrakoplova i posljedično kapacitet zračnog prostora.
2. Tehnološki rast i nova rješenja kojima smo okruženi su mnogobrojna. No da bi ona uistinu funkcionirala, pogotovo na prostoru poput zračne luke koje je tijekom rada iznimno napučeno kako poslovno tako i privatnim korisnicima, ključna je dobra i, prije svega stabilna, povezanost. Tu se 5G tehnologija pozicionirala kao presudna za daljnje unapređenje rada zračnih luka. Biste nam objasnili u kratkim crtama, o čemu se zapravo radi – na koji konkretno način 5G tehnologija omogućava nešto što ranije nije bilo moguće i kako je to izravno povezano s potrebama zračnih luka?
Privatne 5G mreže predstavlja prekretnicu u digitalizaciji zračnih luka jer omogućuje ultra-nisku latenciju, velike brzine prijenosa podataka, veliki broj korisnika koji istovremeno mogu koristiti mrežu, vrlo visoku pouzdanost i sigurnost te mogućnost prilagodbe kroz tzv. network slicing prema potrebama korisnika. Ova tehnologija izravno utječe na operativnu efikasnost zračne luke, ali i na unapređenje razine sigurnosti zračnog prometa. Operativna učinkovitost zračne luke može se razmatrati kroz procese koji se odvijaju na tzv. zračnoj strani gdje se pružaju usluge primarno zračnim prijevoznicima ili zemaljskoj strani gdje se pružaju usluge putnicima i drugim korisnicima.
Zračna strana obuhvaća velike površine za slijetanje i uzlijetanje zrakoplova, kretanje zrakoplova po zemlji i parkiranje zrakoplova, a koje mogu iznositi od nekoliko desetaka hektara pa sve do nekoliko tisuća hektara i gdje nije moguće ostvariti adekvatnu povezanost sa WiFi signalom te u navedenom slučaju privatna 5G mreža pokazuje svoju punu prednost kao rješenje koje osigurava širokopojasnu, stabilnu i niskolatentnu komunikaciju na cijelom području. Implementacijom 5G privatne mreže omogućuje se korištenje i razvoj novih tipova alata za primjerice inspekcijski pregled operativnih površina, komunikaciju između različitih dionika, videonadzor kako bi se spriječila djela nezakonitog ometanja zračnog prometa te primjenu autonomnih vozila. Kada govorimo o putnicima kao korisnicima usluge, 5G privatna mreža omogućava brže, sigurnije i personalizirano putničko iskustvo kroz brži i stabilniji pristup internetu, navigaciju u putničkom terminalu, obavijesti o promjenama leta te personalizirane ponude u sklopu komercijalnih sadržaja.
3. Biste li nam mogli neke konkretne slučajeve primjene ilustrirati na usporedbi jednog našeg aerodroma ili prosječnog aerodroma s naprednijim i prometnijim primjerom?
Na žalost na zračnim lukama u Republici Hrvatskoj ovakav tip tehnologije nije prisutan te Vam ne mogu navesti jedan konkretan primjer, ali na zračnim lukama u Europi te globalno postoje slučajevi gdje 5G tehnologija pokazuje izuzetne benefite. Primjerice Zračna luka Munich koje je jedna od prvih zračnih luka koja je implementirala 5G privatnu mrežu omogućava putnicima putem mobilne aplikacije navigaciju do izlaza, praćenje prtljage u svim fazama, ali i samoj zračnoj luci nadzor nad operativnim procesima i vozilima na operativnim površinama. Na globalnoj razini izdvojio bih Zračnu luka Changi u Singapuru i Seoul Incheon Airport u Južnoj Koreji koje uz navedene sustave omogućavaju putnicima personalizirane concierge usluge ili asistenciju putem robota.
4. Sudjelovali ste u razradi projekta 5G Aerodroma u Hrvatskoj koji će, ukoliko financiranje sad u rujnu bude potvrđeno, provoditi Hrvatski Telekom za zračne luke u Zagrebu, Zadru i Puli. Na što ste se fokusirali u razradi projekta, koji su ključni ciljevi primjene 5G mreže na našim zračnim lukama?
U razradi projekta fokusirali smo se na operativnu efikasnost zračne luke, ali koja u jednom dijelu ima implikaciju na unapređenje kvalitete usluge za krajnje korisnike odnosno putnike na zračnoj luci. U sklopu projekta biti će implementirana 5G privatna mreža te će se također razviti sljedeća rješenja čija upotreba nije moguća bez navedene tehnologije.
- Napredna digitalna tehnologija u redovitim inspekcijama i sigurnosnim provjerama
- Uvođenje VR/AR tehnologije za održavanje infrastrukture zračnih luka i za edukaciju o kritičnim operacijama, opremi i infrastrukturi zračnih luka
- Digitalizacija i optimizacija radnih procesa i dokumentacije, uključujući sigurnu razmjenu podataka u stvarnom vremenu i komunikaciju
- Optimizacija procesa rukovanja/upravljanja teretom
5. Činjenica je da što god unaprijedili u zračnim lukama i zračnom prometu, na kraju dana to manje ili više direktno utječe i na samu sigurnost zračnog prometa, pogotovo za putnike i radnike. Biste li mogli na jednom primjeru ilustrirati kako unaprjeđenjem jednog dijela procesa pomoću 5G tehnologije možemo računati na ultimativno sigurniji let iz Zagreba?
U potpunosti se slažem, ali potrebno je dodatno istaknuti da uz sigurnost koja je primarni element svakog procesa u sustavu zračnog prometa, efikasnost i odvijanje operacija na vrijeme također imaju značajnu ulogu. Proces inspekcije operativnih površina u postojećem sustavu temelji se na vizualnom pregledu u kojem operativno osoblje zračne luke u vozilima pregledavaju manevarsku površinu i stajanku kako se na istima ne bi nalazili predmeti koji mogu prouzrokovati štetu na zrakoplovu. U projektu je predviđeno da će se nakon implementacije 5G privatne kampus mreže ovaj proces odvijati automatski te uz visoku razinu pouzdanosti detekcije štetnih predmeta putem videotehnologije.
6. Za kraj, što je vama najzanimljiviji dio ovog projekta?
Iako je ovo izuzetno sveobuhvatno pitanje, u suštini, u sklopu ovog projekta planirana je izgradnja infrastrukture za 5G privatnu mrežu na zračnoj luci u Zagrebu, Zadru i Puli te ćemo kroz te slučajeve pokazati jedan set alata koji je moguće implementirati zahvaljujući 5G mreži. Najzanimljiviji, a ujedno i najzahtjevniji dio projekta biti će vezan uz procedure implementacije autonomnih sustava.