Proizvodili vi dodatke prehrani ili uzgajali krumpir, osnovni su principi isti i to će svaki inženjer prepoznati. Poslovni procesi ključan su dio bilo kakve primjene nove tehnologije, a prepoznati ih i jasno definirati početna je točka. Vama nešto treba raditi bolje – brže, jednostavnije ili efikasnije – a mi moramo dokučiti kako vam predstaviti neko novo tehnološko rješenje vašim rječnikom, pojašnjava Robert Manenica iz Hrvatskog Telekoma.
Godinama je radio u tehnici, pa prešao u marketing, a danas je svoje mjesto pod zvijezdama pronašao kao principal u Sektoru za razvoj i upravljanje portfeljem usluga za poslovne korisnike. Ukratko, kad Hrvatski Telekom radi nešto novo za velike projekte ili prezentira novi proizvod ili uslugu za poslovne korisnike, poprilične su šanse da Robert u tome sudjeluje. Vidio je, kako i sam ilustrira, obje strane kovanice. Što sve tehnika može, ali i kako je to potrebno prezentirati da bi bilo kome uopće palo na pamet da to koristi.
Mi smo se sjeli povodom najnovijeg i strateški važnog projekta pametnih zračnih luka u kojemu bi, ukoliko im financiranje prođe sad u rujnu, trebali osigurati kampus 5G mrežu na tri hrvatska aerodroma. Projekt su prijavili pri CEF-u, instrumentu za financiranje Europske izvršne agencije za klimu, infrastrukturu i okoliš. Zašto je upravo ovaj projekt važan, pojasnio nam je u razgovoru u nastavku. Ali, činjenica je, u zračnim se lukama to vrlo brzo svede na ono najvažnije – kvalitetniju i sigurniju uslugu za sve, pogotovo putnike i radnike.
1. Hrvatski Telekom je inicirao prijavu za ovaj projekt krajem prošle godine. Kako ste došli upravo do suradnje sa zračnim lukama u Zagrebu, Zadru i Puli?
Kolegica i ja smo gledali CEF projekte i razmišljali smo o dvije prijave. Jednoj za 5G koridore koje bismo prijavili s kolegama u Sloveniji za željezničke pravce i 5G smart communities za javna mjesta s puno korisnika i operacija, kako privatnih tako i poslovnih. Paralelno smo ispunjavali obje prijavnice, na kraju smo išli samo sa zračnim lukama. I rekli smo si, idemo se baciti na glavu i nazvati sve zračne luke u Hrvatskoj. Ispričat ćemo im zašto da idu s nama, motivirati ih koliko možemo, i na kraju smo dogovorili tri partnera, ali i suradnju s Prometnim fakultetom u Zagrebu i integratorima.
Markoja nam je svakako prirodan partner na ovakvom projektu, ne samo radi tehničkih kompetencija integratora, već i radi činjenice da su oni, za sada, u zajednici s Lukom Ploče, nositelj jedinog hrvatskog CEF Digital projekta koji je ostvario sufinanciranje za implementaciju 5G kampus mreže – kao takvi, u projekt su donijeli iskustvo i reference, koje doprinose konkurentnosti prijave.
2. Koji su to izazovi s kojima se danas susreću zračne luke u Hrvatskoj da je upravo ovo projekt u koji su se trebali uključiti? Kako će im 5G u tome pomoći?
Zamislite da želite pratiti prtljagu u realnom vremenu. To bi značilo da je svaki kamiončić na pisti praćen cijelo vrijeme. A što tek, ako tim kamionom upravlja vozač koji nije u njemu nego je u kontrolnom centru? Koncekcija mora biti najpouzdanija i najstabilnija moguća.
Vi već dugo imate mogućnost napraviti potpuno odvojenu privatnu 5G mrežu. Stabilna povezanost, upravljanje kapacitetima, garantirana brzina, i to je dobro. Mana je da je dosta skupo. Tim ljudi koji bi održavao tu privatnu mrežu i nadograđivao je koštao bi vas nekoliko stotina tisuća eura godišnje. Još sam i malo rekao.
3. I kako im je onda ovo isplativije dugoročno? Bez obzira na tri godine financiranja iz projekta?
Mi tu mrežu još nismo postavili. Ali, ukoliko prođe, a ja se stvarno nadam da će nam financiranje biti odobreno, morat ćemo napraviti proširenje javne mreže. Dakle, mi smo unutar projekta napravili procjenu koliko resursa moramo instalirati u zraku – novih antena, novih baznih stanica, tamo gdje treba – na osnovu njihovih modela i procesa. U ovom trenutku bi u Zagrebu, recimo, trebalo. U Puli, ne. To je jedan dio. I onda je na nama da osiguramo dostatne kapacitete konekcija koje su s jedne strane potrebne za specifične poslovne potrebe zračne luke, a da s druge strane time ne degradiramo kvalitetu usluge ijednom drugom korisniku javne mreže na tom području.
4. Dakle 5G, za razliku od 4G, ima mogućnost da se dio kapaciteta javne mreže posveti isključivo jednom tipu procesa?
Ta nova 5G arhitektura je kao jedna velika kutija s alatom i vi možete posložiti uslugu te mreže na koji god način je potreban, a ne da je uniforman za sve. Do sada smo imali mrežu prilagođenu prosječnom smartphone korisniku, bila je jedna i takva ista za sve.
Ovo o čemu sada govorimo je network slicing. I on je djelomično bio moguć i s 4G, ali s 5G imamo daleko više mogućnosti i prostora. Drugim riječima, vi određene resurse u zraku rezervirate za određene tipove prometa, a ti tipovi ne moraju biti definirani samo karticom koju koristite. Nego vi kažete, ove aplikacije na mom uređaju idu na prioretizirani slice za poslovno kritičnu operaciju. Pa ako taj uređaj, uz druge stvari, radi skeniranje prtljage jer ga koristi djelatnik zračne luke i onda upali YouTube i krene surfat, odmah će se prebaciti s prioretiziranog slicea na drugi.
5. Znači vi zapravo definirate koja je aplikacija prioritetna?
To radimo zajedno. Jer tu uloga operatera prestaje biti ‘evo tebi SIM kartica, ti nju gurni u uređaj i to je to’. U dogovoru s korisnikom se kod svakog uređaja kod svake vrste opreme definira koja njena komunikacija je prioritetna i služi za svrhu poslovno kritičnih operacija.
6. Zašto je to ključno za procese u zračnoj luci? Možete li nam dati neki primjer?
Želite li da skeniranje prtljage na aerodromu bude jednako bitno kao dijete koje pokraj surfa na TikToku, pa da skeniranje prtljage ide deset posto sporije jer je u zraku jednako tretirano kao promet na TikToku? To bi značilo da dok nam prtljaga juri kroz skener, umjesto da pedeset komada bude skeniranu u sekundi, njih prođe dvadeset i pet, jer se troje djece odlučilo surfati sa strane. E pa mi to želimo promijeniti. Želimo omogućiti da poslovanje može koristiti benefite mobile tehnologije, ali da nije na uštrb njihove produktivnosti.
7. Koji bi još bio primjer kako naši aerodromi namjeravaju testirati nove tehnologije putem 5G-a?
Jedan je kolega na projektu rekao da ima drona i da trenutno s njim leti i snima pistu pa nakon leta putem USB sticka skida sliku i pregledava je. Bilo bi mu super da ga spojimo na 5G i da on može gledati snimku u stvarnom vremenu i radi detekciju stranih predmeta i prepoznavanje odmah.
8. Tu se negdje upliće i regulativa?
Da. Sada vi imate aerodrom na kojemu se ne smije letjeti na kojemu smiju letjeti samo avioni. Vi morate sjesti u auto i voziti preko piste da biste provjerili ima li stranih tijela na runwayu. Dakle dron ne smije letjeti na aerodromu u vrijeme radnog vremena jer je to zona zabrane leta. S druge strane, da bi onaj kofer s pregleda i praćenja prtljage bio upravljan iz kontrolne sobe, moramo omogućiti da se tako stvari i naprave. Da dođe do te promjene u industriji i tu u sve ulaze domenski eksperti poput profesora Bračića s Prometnog fakulteta kojemu je cilj da sad u praksi na živućem primjeru mjerenjima, analizama i elaboratom pokaže koliko to pouzdano radi. Netko to moga odobriti, te regulative treba prilagoditi i zato su ovakvi projekti dobri da omoguće upravo tkave stvari.
9. Ovaj je projekt ujedno i strateški važan za Hrvatski Telekom, zar ne?
S jedne strane, mi u Hrvatskoj imamo tu snagu, mali smo ali kompetentni, znamo i možemo neke promjene kao quick win napraviti i pokazati da je tehnološki izvedivo. Na primjer, mi smo prvi koji su, nad javnom mrežom upalili kontejnerski terminal uz jaki SLA. To nitko nikad prije nije napravio. U projektu Rijeka Gateway kojime se gradi novi kontejnerski terminal u Rijeci, Maersk je po prvi put odlučio upravo kod nas nad javnom mrežom upaliti kontejnersku operaciju. Ako naša mreža neće raditi, ni jedan kontejner neće moći ni ući ni izaći iz terminala, i oni su nama ukazali to povjerenje.
Kampusi su samo početak. Uvertira za network sliceve s kraja na kraj. Kad pričamo o kampusu, mi pričamo da na geografski zatvorenom području, unaprijed definiranom. To se prije moglo napraviti i izdvojenom instalacijom. No, sada taj slice možete imati na razini cijele Europe ili Hrvatske. Možete imati određenu razinu kvalitete mreže kad god i gdje god vam treba. To je ono što nam je potrebno da netko iz kontrolnog centra može prepoznati kvar na kamionu koji putuje autocestom tisućama kilometara udaljen i sigurno ga zaustaviti u zaustavnoj traci ili na odmaralištu, bez intervencije vozača. Ili da nakon zahvata u bolnici ne morate ležati na nekom odjelu uz 24-satnu njegu, nego da s istim tim uređajem možete biti doma i dobiti istu razinu usluge i njege, bez obzira na lokaciju u Hrvatskoj.
Ali prije svega nam trebaju use casevi i primjeri primjene da bi drugi osvijestili što sve mogu uz 5G.