U posljednjih nekoliko godina Europska unija uvodi niz regulativa s ciljem jačanja digitalnog tržišta, održivog poslovanja i zaštite potrošača. Iako su mnoge europske regulative o digitalizaciji primarno usmjerene na velike igrače, nije beznačajan njihov utjecaj na mala i srednja poduzeća (SME). U nastavku donosimo pregled najvažnijih propisa i njihov utjecaj na vaše poslovanje. Akt o digitalnim uslugama (DSA) Akt o digitalnim uslugama nova je europska regulativa koja uspostavlja jedinstvena pravila za sve digitalne posrednike – od internetskih trgovina i platformi za oglašavanje do društvenih mreža i tražilica. Glavni cilj DSA-a je stvaranje sigurnijeg, transparentnijeg i pravednijeg digitalnog prostora u kojem…
Author: godigital
Kako bi se spriječile prijevare, osigurala transparentnost i pružila pravna sigurnost ulagačima, usvojena je Uredba o tržištima kriptoimovine (MiCA). Kako se navodi na službenim stranicama Europske unije, MiCA predstavlja prvi pokušaj sustavne regulacije kriptoimovine na razini cijele EU i primjenjuje se na sve subjekte koji izdaju, trguju ili upravljaju digitalnom imovinom koja nije obuhvaćena postojećim zakonima o financijskim instrumentima. Osim toga, Uredba o tržištima kriptoimovine primjenjuje se i na one koji pružaju usluge koje su usko povezane s kriptoimovinom. Međutim, u uredbi se razlikuje nekoliko vrsta kriptoimovine kao takve. Primjerice, EU sada razlikuje tokene e-novca, odnosno kriptoimovinu koja svoju vrijednost stabilizira…
Kada je svaki sat važan, najgora odluka je ne poduzeti ništa. Kibernetički napadi više nisu problem velikih igrača, sve su češća meta upravo male i srednje tvrtke. Razlog? Manje zaštite, manje resursa i često manjak pripreme. No kada se dogodi napad, panika ne smije biti prvi potez. U nastavku donosimo konkretan, jednostavan plan što napraviti u prvih 24 sata kako biste minimizirali štetu, zaštitili podatke i sačuvali poslovanje. Podaci govore da je više od 70 posto hakerskih napada usmjereno prema malim i srednjim tvrtkama. Tijekom prve polovice 2021. godine, četiri od pet malih i srednjih poduzeća iskusilo je barem jedan…
Procjene pokazuju da će globalni troškovi kibernetičkog kriminala već ove godine doseći čak 10,5 milijardi dolara. To znači da je kibernetička sigurnost postala izrazito važan preduvjet svakog oblika poslovanja. Upravo zbog povećanog rizika od kibernetičkih napada, Europska unija uvela je NIS2 direktivu. Spremnost na obveze i zahtjeve NIS2 direktive može se procijeniti kroz GAP analizu, jednostavan i učinkovit alat koji pomaže izbjeći visoke kazne i povećati sigurnost svog poslovanja. Iako je spomenuta direktiva stupila na snagu u prvom mjesecu 2023. godine, u Hrvatskoj je implementacija propisanih smjernica od kompanija započela od 18. listopada prošle godine. NIS2 postavlja strože zahtjeve za…
Više od 3,4 milijarde phishing e-mailova svakog se dana pošalje diljem svijeta, AI-driven phishing napadi porasli su za čak 4000 posto od 2022. godine, a u Hrvatskoj phishing čini 58 posto svih incidenata. Godišnje se u Hrvatskoj prijavi više od 2000 internetskih prijevara, a broj prevarenih povećava se godišnje za 10 do 20 posto. Također, ove je godine zabilježen novi val sofisticiranih phishing prijevara u kojima se napadači lažno predstavljaju kao poznate institucije poput HEP-a i HRT-a. Kad govorimo o phishingu, najčešće je riječ o elektroničkoj pošti koja se šalje s krivotvorene adrese, a kroz sadržaj poruke pokušava se manipulirati…
Više od 80 posto organizacija doživjelo je barem jedan uspješan kibernetički napad u prethodnih 12 mjeseci, prema CyberEdge Group 2025 Cyberthreat Defense Reportu. Ne čudi stoga da su premije kibernetičkog osiguranja porasle za 25 posto. Kibernetički napadi odavno nisu rezervirani samo za velike sustave i državne institucije. Danas su podjednako ugroženi mali poduzetnici, freelanceri, obrtnici i drugi korisnici interneta. Uz porast online servisa, digitalnih plaćanja i pohrane podataka u oblaku, kibernetička sigurnost više nije izbor nego potreba. Ne trebate biti IT stručnjak da biste se zaštitili. U nastavku donosimo 15 ključnih pitanja koja će vam pomoći da prepoznate potencijalne ranjivosti…
Tehnologija napreduje nezaustavljivom brzinom, a ako tomu dodamo i ubrzani razvoj umjetne inteligencije (AI), suočavamo se s transformacijom gotovo svih aspekata društva — od načina na koji radimo i učimo do toga kako komuniciramo i donosimo odluke. Shodno tomu bilo je nužno objediniti regulativni okvir koji postavlja pravila za razvoj i korištenje umjetne inteligencije, barem što se tiče područja Europske unije. Što to znači za poslovanje? Upravo zbog toga nedavno je na snagu stupilo Akt o umjetnoj inteligenciji ili Articifial Intelligence Act (AIA). Riječ je o prvom pravnom okviru te vrste koji se bavi rizicima umjetne inteligencije u Europi, a…
Više izbora za korisnike, više inovacija i pravednija konkurencija u digitalnom svijetu – ovo je vjerojatno najlakše opisani glavni cilj novog Akta o digitalnim tržištima, zakona Europske unije. Konkretnije, namijenjen je zaštiti malih i srednjih poduzetnika, a primarno postavlja pravila za velike digitalne igrače, poput Googlea, Amazona, Applea i drugih, a sve kako bi se osigurala poštena tržišna utakmica. Kako stoji na službenim stranicama Europske unije, Aktom o digitalnim tržištima uvodi se skup jasnih i objektivnih kriterija prema kojima se velike internetske platforme smatraju nadzornicima pristupa i osigurava da te platforme na internetu postupaju pravedno i ne ograničavaju tržišno natjecanje. …
Do srpnja prošle godine Hrvatska se obvezala u nacionalno zakonodavstvo prenijeti Direktivu o korporativnom izvještavanju o održivosti, tzv. CSRD Direktivu, što za posljedicu ima izmjenu Zakona o računovodstvu te izmjenu Zakona o reviziji. Direktiva se odnosi na oko 50.000 poduzeća koja su izlistana na burzi ili imaju značajnu poslovnu prisutnost u Europskoj uniji, a od poduzeća zahtijeva više izvještavanja o održivosti od ijedne prijašnje regulative. Evo kakav utjecaj implementacija ove direktive u hrvatsko zakonodavstvo ima na domaće poduzetnike. CSRD direktiva obuhvaća male i srednje poduzetnike Nova regulativa proširuje opseg obveznika nefinancijskog izvještavanja na sva velika poduzeća te na male i…
Usvajanjem implementacijskog zakona za Akt o digitalnim uslugama u petak 28. ožujka, Hrvatski sabor svrstao je Hrvatsku među zemlje EU-a koje su uskladile svoje zakonodavstvo o digitalnim uslugama s pravilima jedinstvenog tržišta EU-a. Zakon je izglasan bez ijednog glasa protiv, s devet suzdržanih i 107 glasova za, a stupio je na snagu 17. travnja. Kao koordinator za digitalne usluge potvrđen je HAKOM, a nekim tijelima javne vlasti u Hrvatskoj uvedene su nove ovlasti, prvenstveno mogućnost da nalože online platformama uklanjanje ilegalnog sadržaja. Što je točno Akt o digitalnim uslugama (DSA), o kakvoj regulativi riječ, na koje subjekte i sektore se…