Koncepti i tehnologije pametnih gradova u budućnosti neće biti odvojivi od izgrađene urbane strukture, pa je za održivost važno uzeti u obzir sve izazove i ciljeve urbanog razvoja. Danas, više nego ikada prije, presudno je gradove učiniti pametnijima, učinkovitijima i održivijima za njihove stanovnike, ali i spremnim za sve što im budućnost donosi. Od početka njihova bržeg razvoja proteklih desetak godina, očekuje se da će najavljeni uspon pametnih gradova donijeti rješenja, koja će pomoću Big Data podataka dati odgovor na urbane izazove. Zbog sve većeg napretka tehnologije, mnogi gradovi danas osjećaju pritisak kada je u pitanju nadogradnja starije infrastrukture, koja bi trebala poslužiti suvremenim rješenjima na najekonomičniji način. Pandemija koronavirusa, sve veći pritisci kada je održivost u pitanju, ograničeni resursi i kontinuirani urbani rast izazovi su s kojima se moraju suočiti sve gradske vlasti koje planiraju ulagati u tehnološki razvoj. Pretvaranje prethodno analognih procesa u digitalne korištenjem suvremene tehnologije, međutim, ne predstavlja umrežavanje i digitalizaciju. Umrežavanje znači omogućavanje razmjene podataka između dotad odvojenih sustava, a ono zahtijeva suradnju na organizacijskoj, proceduralnoj, komercijalnoj, pravnoj i tehničkoj razini. Za razvoj pametnog grada neophodna je odgovarajuća integracija tehnologija u strukturu gradskih procesa. Stvaranje učinkovitog pametnog grada značajno ovisi o pokretanju inovativnih rješenja u šest domena: energija i okoliš, mobilnost, sigurnost, vlada i obrazovanje, gospodarstvo, te život i zdravlje.
Pametni sustavi za bolje komunalne usluge
Stotine milijuna ljudi koji će se doseliti u gradove tijekom nadolazećih desetljeća, trebaju rješenja koja se moraju implementirati već danas. U ovoj je fazi presudno moći podržati eksponencijalni porast broja uređaja povezanih međusobno i na mrežu, kao i ogroman rast količine prikupljenih podataka. Dobra vijest je da nove tehnologije mogu zadovoljiti rastuće razmjere i razine potražnje, a u mnogim slučajevima to već i čine. Ubrzani razvoj novih tehnologija, uključujući 5G, umjetnu inteligenciju, usluge u oblaku i edge tehnologiju, pomaže u pokretanju evolucije pametnih gradova. Umjetna inteligencija neprocjenjiva je kada je u pitanju transformacija s kojom se suočava komunalni sektor. Operativna učinkovitost ističe se u nekoliko ključnih područja kao što su prediktivno održavanje, predviđanje i optimizacija opterećenja, pouzdanost mreže, prevencija krađe energije i optimizacija obnovljivih izvora. Ostvarivanje budućnosti s nižim emisijama ugljika nalaže snalažljivije procese koji povećavaju učinkovitost i smanjuju otpad. Kada su komunalne usluge u pitanju, umjetna inteligencija može raditi na sustavima izgrađenim za podizanje produktivnosti, što daje bolji uvid u potrošnju resursa, te ubrzava strategije vezane za smanjenje emisije ugljika na globalnoj razini. Pristup čistoj vodi i sposobnost pročišćavanja otpadnih voda sve su veća briga za svjetske gradove, jednako kao i učinkovitije upravljanje otpadom. Pod utjecajem klimatskih promjena i sve većom urbanizacijom, gubici vode i poplave sve su veća prijetnja u urbanim središtima. Nadogradnja starih i dotrajalih sustava odvodnje u prvi plan stavlja pametna rješenja, poput otkrivanja zagađenosti vode i lokacija gdje nastaju propusti. Pametni sustav može i planirati održavanje i popravke upravljajući velikim količinama podataka i prediktivnim metodama. Tradicionalni model gospodarenja otpadom odvozom od smeća do odlagališta zamijenjen je kružnim gospodarenjem otpadom, stavljajući naglasak na smanjenje otpada koristeći poboljšanu upotrebu ambalaže, strateške metode prikupljanja i distribuirana rješenja za pretvaranje otpada u energiju.
Mobilnost kao gorući problem urbanih sredina
Pametni grad izgrađen je na pet integriranih razina, od kojih prvu i osnovnu predstavlja gradska struktura u vidu ulica i zgrada. Ovu razinu prati infrastrukturna mreža s tehničkim objektima i opremom, dok treća razina prikuplja i kombinira podatke. Četvrta razina uključuje IT platforme koje obrađuju podatke treće strane i pripremaju ih za aplikacije, a na posljednjoj razini, rezultati u vidu usluga stavljaju se na raspolaganje korisnicima, tj stanovnicima. Mobilnost je jedno od najistaknutijih urbanih pitanja posljednjih godina. I s razlogom – dotiče sve važne elemente urbanog življenja, a jednostavno kretanje gradom vitalno je za ljude koji u njemu žive. Ulaganje u pouzdanu tehnologiju i brzu povezanost ključno je za održivu mobilnost. Na primjeru pametnog parkiranja, to znači da se mapiranjem cesta i dostupnih parkirnih mjesta dolazi do zaključka gdje je potrebno ugraditi senzore za praćenje zauzetosti istih. Prikupljenim podacima upravlja se tako da se vozače putem aplikacije obavještava gdje se nalaze dostupne lokacije, kako ne bi gubili vrijeme, stvarali bespotrebne gužve, te posljedično povećali emisiju štetnih plinova. Rezultat je bolja briga za okoliš i sretan korisnik. Parkiranje igra važnu ulogu u razvoju pametnih urbanih sredina, s obzirom da automobili u njima većinu dana provedu parkirani. Vozači u potrazi za parkingom čine skoro trećinu gradskog prometa, stoga uvijek postoji potreba za optimizacijom upravljanja ovim sektorom, a osim brige za okoliš i uštede vremena, pametni sustavi generiraju i veće prihode gradskim vlastima.
Budućnost pametnih gradova
Budućnost gradova leži u spajanju novih tehnologija sa postojećom infrastrukturom za rješavanje opipljivih pitanja poput održivosti okoliša i ekonomskih prilika. Mobilnost generira ogromne količine podataka koji mogu pomoći gradovima da upravljaju sami sobom. S obzirom na to da sve zgrade do 2050. godine moraju imati minimalni udio u emisijama ugljika kako bi se ispunili ciljevi Pariškog sporazuma, potražnja za pametnim zgradama samo se povećava. Politika vladajućih, udružena s financijskim poticajima za tvrtke koje ulažu u pametne zgrade, presudna je za tranziciju prema velikim i ključnim uštedama energije uz istodobno poboljšanje energetskih usluga. Ulaganje u pametnu tehnologiju može ubrzati tranziciju, istovremeno donoseći gospodarski rast i konkurenciju, a to znači značajna ulaganja u pametne mreže i distribucijske mreže koje mogu automatski nadzirati protoke energije i prilagoditi se promjenama u ponudi i potražnji. Zbog kompleksne prirode samog pojma, teško je u potpunosti definirati što grad čini pametnim, no za temeljite promjene poput digitalizacije životnog okruženja u svrhu očuvanja prirodnih resursa i olakšavanja životnih uvjeta potrebno je više od općenitih ideja. Prije svega, potrebno je vrijeme i ustrajnost za inovacije, a dugoročnu viziju je teško njegovati bez posvećenosti višem cilju. Tijekom krize vezane za COVID-19, neki su projekti pametnih gradova odgođeni ili otkazani, a ulaganja preusmjerena na nova prioritetna područja. Unatoč tim uvjetnim neuspjesima i dalje ostaje temeljna potreba za ulaganjem u modernizaciju urbane infrastrukture i usluga za bolju i zdraviju budućnost.