Većina tvrtki diljem svijeta svojim zaposlenicima osigurava poslovni mobitel. Računajući na to da će ga oni koristiti na dnevnoj bazi, tako im omogućavaju pristup osjetljivim podacima tvrtke. Njima, ali potencijalno i onima koje ti podaci ne bi trebali zanimati. Drugim riječima, poslodavci tako preuzimaju rizik od potencijalnih kibernetičkih napada koji su, potvrđuju istraživanja, u konstantnom porastu. Paralelno, broj kompanija koje svojim zaposlenicima osiguravaju mobitele također je u porastu, posebice nakon razdoblja pandemije Covida-19.
Tako se, primjerice, nakon pandemije broj mobitela koji imaju pristup osjetljivim podacima tvrtke povećao za čak 53 posto, potvrđuju istraživanja. Kibernetički kriminalci, odnosno oni koji koriste tehnologiju i napredne računalne sustave kako bi izvršili neku kriminalnu radnju, trljaju dlanove jer spomenuta statistika znači samo jedno – meta je sve više.
Napad na mobitel puno je bolniji
Pri tome, većina zaposlenika koji imaju službene mobitele svakodnevno ih koristi pri obavljanju posla. Potvrđuje to i nedavno provedeno istraživanja Deloitta, prema kojemu tek jedan od 10 zaposlenika ne koristi svoj mobitel u poslovne svrhe. Preostalih devet, naime, najčešće ga koriste za pregledavanje i slanje e-mailova, konkretnije njih 48 posto. Nadalje, istraživanje je pokazalo da 44 posto ispitanika poslovni mobitel koristi za dogovaranje sastanaka i telefoniranje, dok ga preostalih 36 posto koristi ponajviše za upravljanje kalendarom.
Dakle, milijuni ljudi diljem svijeta koriste poslovne mobitele gotovo svakodnevno, čineći ih privlačnom metom za kibernetičke kriminalce. Pritom takve vrste napada ne ugrožavaju samo privatnost korisnika, odnosno zaposlenika, već i čitave kompanije u kojoj radi. Osim toga, ova vrsta kriminala ujedno ostavlja snažne posljedice na financijsku sigurnost te integritet osobnih podataka, kao i podataka kompanije. Valja istaknuti da su inače mobiteli dakako sigurniji u odnosu na računala, jer se, primjerice, svaka aplikacija preuzima na uređaj s istog storea.
Zaštita podataka tvrtke
Ipak, kibernetički napad na mobitel mnogo je opasniji, ponajviše zato jer se na mobitelu nalazi daleko više podataka. U tom kontekstu ističe se mobilno bankarstvo koje je posljednjih nekoliko godina postalo izrazito popularno. Zamislite scenarij da vam, odjednom, nestane baš sve s poslovnog računa. Pri tome, ukradenom se novcu u ovakvom napadu daleko teže ulazi u trag pa biste na povrat mogli čekati mjesecima. Upravo zato je važno zaštititi se na vrijeme, posebno zato što je čak četiri od deset mobitela podložno kibernetičkom napadu. Srećom, dobra je vijest da postoje određeni trikovi koji vam mogu pomoći u zaštiti.
Za početak, potrebno je znati da čak 75 posto aplikacija sadrži barem jednu „manu“ koja bi nas, a i organizaciju za koju radimo, učinila podložnijima kibernetičkim napadima. Tu se u prvom redu ističu aplikacije koje nepravilno upravljaju našim podacima ili traže više dozvola nego što je potrebno kako bi funkcionirale. Potonje tako može omogućiti napadačima lakši prodor u mobitel. Osim toga, postoje i zlonamjerne aplikacije, distribuirane na tržište kao legitimne ili korisne. Kada korisnik instalira takvu aplikaciju, automatski potencijalno otvara vrata kibernetičkom napadu.
Evo kako prepoznati je li mobitel napadnut
Zbog svega toga korisno je znati nekoliko trikova koji nam mogu pomoći prepoznati je li naš mobitel pod kibernetičkim napadom ili potencijalnom prijetnjom. Primjerice, ako pojedinoj aplikaciji treba dulje vremena da se otvori ili pokrene određene značajke, to bi moglo znači da je mobitel osjetljiv na potencijalni napad. Osim toga, ako se često pojavljuju različiti pop-up oglasi, to bi također mogao biti znak da je mobitel osjetljiv na kibernetički napad, kao i njegovo pregrijavanje. Osim toga, jedan od načina na koji aplikacije mogu učiniti mobitele podložnijim kibernetičkim napadima je kroz pretjeranu potrošnju baterije. To se može dogoditi kada zlonamjerni softver ili malware neprestano radi u pozadini mobitela, trošeći resurse poput procesora, memorije i mrežne veze. Kao rezultat toga, baterija se brže prazni nego što bi inače bio slučaj.
Najučinkovitija metoda je zaštita
Najučinkovitija je metoda unaprijed se zaštititi i tako spriječiti potencijalni kibernetički napad. Posebno je korisno imati Norton 360 koji pruža sveobuhvatnu zaštitu mobitela i pomaže korisnicima da ostanu sigurni koristeći svoje mobitele, ali i laptope. Na ovaj način svoju tvrtku možete zaštiti od kibernetičkih napada. Naime, Norton 360 pruža antivirusnu zaštitu koja učinkovito detektira i zlonamjerne programe. Osim toga, Norton omogućuje korisnicima redovito skeniranje uređaja, čime se može prevenirati potencijalna prijetnja sigurnosti.
Za poslovne je korisnike posebno važna činjenica da Norton 360 uključuje VPN uslugu koja šifrira internetsku vezu korisnika i omogućuje sigurno pregledavanje interneta čak i na javnim mrežama. Ovo može pomoći u zaštiti privatnosti i osiguravanju sigurne komunikacije putem mobitela. Radi se o višestruko nagrađivanoj usluzi koja koristi najbolje svjetske baze podataka o malicioznim sadržajima, koje se ažuriraju u realnom vremenu te ih distribuira na vašu Norton 360 aplikaciju kako bi pružila najbolju moguću zaštitu za vaš mobitel. Osim toga, omogućava sigurnosnu kopiju od 50 GB u cloudu i to automatski i potpuno sigurno za pohranu i zaštitu važnih datoteka i dokumenata od kvarova tvrdog diska, ukradenih uređaja, pa čak i ucjenjivačkog softvera.
Evo kako se dodatno zaštititi
Uz Norton 360, dodatnu zaštitu od kibernetičkih napada može pružiti i Cisco Internet sigurnost. Riječ je o usluzi koja štiti poslovanje i blokira pristup zlonamjernom sadržaju preko fiksnog i mobilnog priključka. Konkretnije, blokira zahtjeve za pristup poslužiteljima koji sadrže zlonamjerni softver kao i kompromitiranim web-stranicama, kroz bilo koju aplikaciju, protokol ili port.
Ova usluga ujedno sprječava pristup stranicama koje komuniciraju sa sumnjivim upravljačkim poslužiteljima. Dodatno, usluga Cisco Internet sigurnost štiti fiksni priključak na DSL ili optiku. To znači da će svi uređaji koji su spojeni na predmetni priključak biti zaštićeni. Primjerice, ako iza modema imate uređaje spojene LAN mrežom, odnosno računalo, a WLAN mrežom, primjerice mobitel ili laptop, bit će zaštićeni svi predmetni uređaji. Na ove načine smanjujete mogućnost kibernetičkog napada, štitite svoje uređaje, ali i podatke i privatnost tvrtke.