Kontaktirajte nas

Obalni gradovi zahtijevaju posebna pametna tehnološka rješenja za specifične izazove s kojima se suočavaju

 

Koncept pametnog održivog grada definira karakteristike koje ne čine samo grad pametnijim, već i njegove stanovnike boljim. Pametni ljudi, pametno gospodarstvo, pametno okruženje i pametno upravljanje ono su što i sam grad čini pametnim. Potrebno je napomenuti da gradovi mogu biti održivi, ​​a da nisu pametni, kao i što mogu biti pametni i bez održivosti. Drugim riječima, gradovi se mogu napraviti održivima bez upotrebe pametnih ICT tehnologija, a pametne tehnologije mogu se koristiti i u gradovima bez davanja udjela u održivom razvoju. Zajedno s razvojem gospodarstva i društva, proces urbanizacije se ubrzao, te se pojavio niz pitanja vezanih za rastuće stanovništvo, zagušeni promet i probleme zelenog okoliša. Koncept pametnog grada ukazao je na smjer rješavanja navedenih problema, a vlade na svim razinama aktivno promiču izgradnju i razvoj digitalnih gradova. Gradovi širom svijeta posljednjih godina iznova zamišljaju budućnost, koristeći pandemiju kao priliku za iznalaženje urbanih rješenja koja će život učiniti boljim i spremnijim za krizu. Svi teže stvaranju zelenijih prostora u svojim urbanim područjima, poboljšanju povezanosti, smanjenju zagušenja, fokusiranju na održivost, prilagodljivosti i pametnijem korištenju tehnologije i materijala. Život možda neće biti isti kao prije, no gradovi će se morati prilagoditi novoj stvarnosti, za koju nema univerzalnih rješenja.

Pametna rješenja odgovor su na krizne situacije

Informacijsko-komunikacijska tehnologija posljednjih je godina doživjela značajan napredak s različitim vrstama pametnih i povezanih tehnologija koje su sposobne generirati nove informacije u stvarnom vremenu i u sve većem opsegu. Osim toga, došlo je do značajnog poboljšanja mogućnosti računala za upravljanje i analizu velikim skupovima podataka. Ugrađivanje ICT rješenja u urbanu infrastrukturu samo po sebi ne čini grad pametnim, već bi se cijelim njegovim ekosustavom (gospodarstvo, zajednica, infrastruktura, okoliš) trebalo upravljati pomoću centraliziranih platformi. Skoro dvije trećine od 63 najnaseljenija svjetska grada (koji imaju 5 milijuna ili više stanovnika po popisu iz 2011. godine) nalazi se na obali ili blizu nje. Porast razine mora, olujni udari i poplave već su ugrozili stanovništvo. i infrastrukturu u velikom broju njih, s potencijalom da se takvi stvari značajno povećaju u budućnosti zbog klimatskih promjena. Stoga je povećanje otpornosti na katastrofe postalo glavni prioritet obalnih gradova. Razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije, sveprisutni senzori i napredna znanost o podacima omogućuju nam uvid u podatke koji su prije bili nedostupni i mogu pomoći u boljem upravljanju rizicima od obalnih katastrofa. Gradske vlasti svoje gradove mogu zaštititi od utjecaja porasta razine mora i olujnih udara očuvanjem ekosustava koji pružaju otpornost njihovim obalama (poput ušća i koraljnih grebena), mogu potaknuti razvoj u područjima koja su manje izložena rizicima, kao i uvesti sustave ranog upozoravanja. Pravilnom uporabom oni mogu umanjiti potencijalnu stvarnu štetu, dajući stanovnicima i službama vremena za pripremu u kritičnim trenucima.

Ekologija i informacijska tehnologija kao alati u borbi za održivost

Donositelji odluka u gradskim upravama lučkih gradova mogu dodatno promicati svijest o pitanjima vezanim uz biološku raznolikost, te mogu osigurati isplativu opskrbu slatkom vodom i njezinu sigurnost kroz mudro korištenje resursa. Gradske vlasti mogu poboljšati i sigurnost hrane podržavajući održivu gradsku i prigradsku poljoprivredu i akvakulturu, što će također smanjiti onečišćenje priobalja i mora, te kontrolirati širenje gradova na osjetljiva obalna staništa putem zoniranja korištenja zemljišta. Primjenjujući pravu kombinaciju ekonomskih poticaja i privlačenja zelenih investicija, lučki gradovi mogu promicati pametnu upotrebu svojih prirodnih morskih i obalnih resursa, istovremeno baveći se iskorjenjivanjem siromaštva i ekonomskim razvojem. U suradnji s malim i srednjim poduzetnicima, te primjenjujući održive smjernice javne nabave, lokalne vlasti mogu promicati održivu potrošnju. Lučki gradovi također igraju ključnu ulogu u prevenciji, kontroli i iskorjenjivanju invazivnih stranih vrsta. Dostava putem morskih ili riječnih puteva može poremetiti obalne ekosustave uvođenjem invazivnih vrsta. Uspostavljanjem protokola tretmana balastnih voda i brodskih kontejnera, kao i uvođenjem mjera biološke sigurnosti, lučki gradovi ograničavaju zagađenje obalnog okoliša invazivnim stranim vrstama. Izbor tehnologija definirat će ekološki otisak gradova, dok upotreba alata regulatorne politike i gospodarski poticaji mogu omogućiti poduzetnicima zelenije poslovanje, a kvaliteta urbanog okruženja privući će i novo stanovništvo.

Belgijski Ostend i španjolska Valencia kao primjer

Izvor: Roman Polyanyk, Pixabay

Belgijski grad Ostend je poznat kao tamošnje najbolje primorsko odmaralište, a njegova plaža, ribarska luka i stari grad privlače tisuće posjetitelja svake godine. Zbog toga su odlučili iskoristiti sve prednosti pametnih rješenje kako bi poboljšali život svojih stanovnika, ali i turistima ponudili najbolju verziju sebe, uz minimalne ekonomske i ekološke posljedice. Primjerice, lokalne vlasti odlučile su koristiti tehnologiju dronova za otkrivanje i nadgledanje gnijezda galebova. Ove ptice uzrokuju mnoge probleme u gradovima blizu mora jer mogu biti agresivne kad su gladne ili štite svoje mlade, te predstavljaju higijenski rizik uzrokovan izmetom i smećem kada kopaju po kantama za otpatke. Grad je također planirao izgradnju pametnog pontona u luci, opremljenog LED svjetlima, senzorima za plimske valove, solarnim panelima i instrumentima za mjerenje vjetra i struje. Osim toga, lokalni nogometni klub pokrenuo prikupljao je sredstava za instaliranje više od 1000 solarnih panela na krovu svog stadiona, kako bi postao neutralan kada je u pitanju proizvodnja CO2.

Valencia_pametan_grad

Izvor: ebroslu, pixabay

Kao svoj uzor, vlasti u Ostendu ističu španjolsku Valenciu, primorski grad smješten usred velikog gradskog područja. S više od milijun i pol stanovnika, trenutno je treći najnaseljeniji grad Španjolske. Trenutna vlast predana je inovacijama i održivosti kao osnovi novog modela globalnog društvenog razvoja koji poštuje i ljude i okoliš. Valencia ima globalnu platformu za upravljanje pametnim gradom, koji je glavni element Strategije pametnog grada Valencije. Ova platforma prikuplja informacije o svim općinskim službama (sljedeći integralnu viziju pametnog grada) i pruža kompilaciju ključnih pokazatelja za upravljanje gradom koji će se transparentno nuditi građanima, kao i općinskim menadžerima radi poboljšanja učinkovitosti u njihovom dnevnim aktivnostima. 

 

Slažem se

Naša Web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo ili opcije za isključivanje kolačića možete pronaći u POSTAVKAMA.