Glazba podiže moral i povećava koncentraciju, zato je odličan izbor za rad od kuće. Nije tajna da su sretni ljudi produktivni ljudi. Iako dobrodošla, tišina ponekad može djelovati manje stimulativno kada je u pitanju uredski posao. Navikli na pozadinsku buku ureda prije pandemije, mnogi koji su tek sada počeli raditi od kuće našli su se u neobičnoj situaciji – imaju svoj mir, a ipak im nedostaju zvukovi iz okoline. Neki odabiru glazbu kao svoju kućnu zvučnu kulisu kako bi izolirali ostale ukućane dok rade, dok drugi njome razbijaju monotoniju. Slušanje glazbe pomaže nam upravljati tjeskobom i motivacijom, te zbog nje ostajemo produktivni. Sve što treba je napraviti pravi popis za reprodukciju.
Lagani početak uz postupnu promjenu tempa za veću produktivnost
Započnite dan pristupom koji se koristi u glazbenoj terapiji. Koncept poznat kao “iso princip” tehnika je koju terapeuti koriste za promjenu raspoloženja pacijenta. Terapeut usklađuje glazbu s osjećajima pacijenta, a zatim postupno mijenja pjesme kako bi postigao željeno stanje raspoloženja. Pjesme na početku popisa za reprodukciju ne bi vas trebale prisiliti na stanje produktivnosti, već bi vas trebale postupno dovesti do željenog učinka. Iako su i optimistična i pozitivna glazba tijekom različitih studija pokazivale blagodati vezane za pamćenje, poboljšanja brzine obrade bila su prisutna samo kad su ljudi slušali optimističnu glazbu. Ova informacija ide u prilog tezi da bi sretne pjesme mogle biti ključ poboljšanih performansi. Stoga je važno biti svjestan glazbe koja svira dok radite. Evo naših top šest evergreen izbora za početak svakog radnog dana:
- “September” – Earth, Wind & Fire
- “Three Little Birds” by Bob Marley & The Wailers
- “Uptown Funk” by Mark Bronson and Bruno Mars
- “Good Vibrations” – The Beach Boys
- “Here Comes the Sun” by The Beatles
- “Happy” by Pharrell Williams
Iako istraživanja ukazuju na to da slušanje optimistične glazbe može pomoći da ostanemo budni i motivirani tijekom obavljanja ponavljajućih zadataka, narativni tekstovi mogu odvratiti pažnju od kognitivnog rada. Zbog toga bi ipak većina popisa za reprodukciju trebala uključivati pjesme s nikakvim ili suptilno izvedenim stihovima, kako bi se mogli koncentrirati na ono što radimo. Žanr nije presudan, no čini se logičnim da bismo bili sretniji kada bi slušali glazbu koju volimo.
Klasika, house ili pop – što odabrati?
Mnogo je izbora kada je u pitanju glazba, no neki žanrovi više od drugih potiču produktivnost, kreativnost i koncentraciju. Na primjer, klasična glazba može nam pomoći da učinkovitije obavljamo svoje zadatke i poboljšat će našu koncentraciju. Ova se teorija naziva “Mozartov efekt”, što znači da je klasična glazba katalizator za pojačavanje moždane aktivnosti. Ovaj pojam najviše je povezan sa studijom iz 1993. godine, u kojoj su znanstvenici zaključili da je slušanje Mozartove Sonate za dva klavira u D-duru, K. 448, poboljšalo vještine prostornog zaključivanja. Drugo istraživanje pokazalo je da je barokno razdoblje u kojem su stvarali Bach, Vivaldi i Handel, kod ispitanika potaknulo porast pozitivnog raspoloženja i poboljšanje koncentracije. Kada je o pozadinskoj glazbi riječ, važno je odabrati radnu melodiju koja je ugodna, ali ne previše poznata, kako nam ne bi odvratila pozornost od zadatka. Filmska glazba zabavna je kategorija instrumentalne glazbe koja se uklapa u tu definiciju, no postoji bezbroj instrumentalnih opcija, od jazza i klasike do hip-hopa i ambijentalnih zvukova poput kiše ili zvuka prometa. Glazba iz videoigara također je izvrstan izbor, jer su skladbe za njih posebno dizajnirane kako bi poboljšale igračko iskustvo i koncentraciju.
Kada glazbu zamijeniti tišinom u radnom okruženju
Učenje zahtijeva da vaš mozak analizira i pamti upute i činjenice. Kad u pozadini svira glazba, vaš mozak mora obrađivati i slušne podatke, uz obradu koncepata koje čitate ili pokušavate naučiti. Zbog ovog multitaskinga mozak može biti sklon nepravilnom tumačenju uputa i činjenica, bilo da pravi abnormalne asocijacije ili radi pogreške u vezi s onim što je dovoljno važno za pohranu u vaše sjećanje. Stoga, ako nešto morate naučiti na poslu, najbolje je isključiti glazbu, pogotovo ako učite čitajući na glas. Slušanje glazbe čini rad na kreativnom projektu zabavnijim. Međutim, glazba tijekom ove vrste zadataka ne mora vas nužno učiniti produktivnijima. Ključno je izbjegavati scenarije u kojima će se određeni zadaci natjecati za vašu mentalni kapacitet. Sudjelovanje u videokonferencijskom pozivu također je jedan od trenutaka kada biste svoju pozadinsku glazbu ipak trebali ugasiti, kako se ne bi stvorila kakofonija tijekom virtualnog sastanka. Slušanje glazbe tijekom rada od kuće ne utječe jednako na svakoga. Ako smatrate da ste skloni dosadi i žudnji za vanjskim stimulacijama, možda bi bilo bolje raditi bez glazbe u pozadini ili odabrati neku jednostavnu melodiju.
Neka glazba bude inspiracija, a ne obveza
Eksperimentirajte s pozadinskom glazbom tijekom radnog vremena (kada to posao dozvoljava, naravno) kako biste shvatili što vam pomaže da ostanete najproduktivniji. Možda zaključite da vam slušanje iste pjesme uvijek iznova pomaže da najbolje zadržite fokus. Isprobajte nekoliko različitih žanrova i ritmova i naučit ćete kako koristiti pozadinsku glazbu u svoju korist kada radite od kuće. S obzirom na to da uspjeh ovisi o tome koliko vam se glazba doista sviđa, potrudite se pronaći melodije koje volite. Stvaranje popisa za rad od kuće nikada ne bi trebalo izgledati kao obveza, zato na njega ne gledajte kao jednokratnu zadaću koja se mora obaviti. Umjesto toga, svaki put kada vam se neka melodija svidi, zabilježite je i dodajte na svoj popis, koji bi s vremenom trebao postepeno rasti.