Kontaktirajte nas

Sporo življenje ili “slow living” sve je veći trend u svijetu, a njegova osnovna poruka o smanjenoj potrošnji i uživanju u svakom trenutku vodi do veće održivosti.

Brže, bolje, više, jače – ne radi se o poruci olimpijskih igara već krilatici modernog života kojoj mnogi danas streme. Užurbani ritam života i globalna povezanost koju su nam donijeli razvoj industrije i najveća svjetska mreža imaju mnoge prednosti, no neke od njih mogu lako prerasti u najveće mane ukoliko ih ne naučimo primjenjivati s mjerom. Sporiji život ne znači nužno raditi stvari polako, već prilagođavati brzinu i tempo svoje aktivnosti cilju koji želite postići.

Što je sporo življenje?

Sporo življenje može uključivati sve, od svjesnog jedenja do planiranja godišnjeg odmora. To je skup vrijednosti koji kaže da brže i više nije uvijek bolje. Spori život nije privilegija za ljude koji nemaju posao, obitelji ili obaveze, već ga u svoj život mogu uklopiti svi koji to požele. Slow life nastao je iz pokreta slow fooda koji naglašava lokalnu i tradicionalnu kuhinju umjesto brze hrane. To je životni stil koji je usmjeren na usredotočenije provođenje vremena koje nam je na raspolaganju, te svjesno uključivanje u aktivnosti. Prema ovom principu, usporavanje tempa života daje prednost općoj dobrobiti i istinskom užitku. To ne znači živjeti usporeno i odgađati stvari, već samo da sve radimo pravilnom brzinom i tempom umjesto da žurimo. Umjesto da kroz različita života iskustva prolazimo toliko brzo da ih idućeg trenutka već zaboravimo, te ih samo “skinemo s popisa”, moramo biti svjesni svakog trenutka. Iako je sve popularnije, sporo življenje često se pogrešno shvaća, zato donosimo pet životnih područja u kojima možete početi primjenjivati slow living već danas.

1. “Slow living” na poslu

Pun kalendar ne znači da živite punim životom. Stalni sastanci, notifikacije i priče kolega koje vas ne zanimaju, ali vam svejedno ispunjavaju dan, nisu poticajno okruženje za postizanje smislenih rezultata. Neprestana zauzetost ne znači i najbolju produktivnost. Sporo živjeti na poslu znači usredotočiti se na zadatke koji donose rezultate i eliminirati užurbani ritam rada. Odbijanje davanja prednosti poslu u odnosu na druge domene naših života ključno je za pokret sporog života, koji je u svojoj srži način života koji pomaže ljudima da uspore i provode više vremena sa svojom obitelji i prijateljima. Neka vaše radno vrijeme bude jedino razdoblje kada brinete o poslu – sada je vrijeme da se posvetite sebi i svojim najmilijima, te uživate sa svojim bližnjima bez osjećaja krivnje.

2. Pridružite se “slow food” pokretu

Originalni Slow Food pokret osnovao je talijan Carlo Petrini, a ideja je bila potaknuti prehranu koja je “dobra, čista i poštena”. Međutim, ovaj pokret proteže se dalje od izvora vašeg obroka. Jedan od najjednostavnijih načina da uključite polagano življenje u svoj obrok je da se riješite ometanja uključujući telefone, prijenosna računala i televiziju. Koliko god je hrana gorivo, u njoj treba i uživati. Jedite s isključenim gadgetima, te uživajte u razgovoru s obitelji, prijateljima ili kolegama. Ako ste sami, potrudite se pravilno žvakati hranu i nikada nemojte jesti u žurbi. Tako će se vaše tijelo brže osjećati sito i pomoći vam da održite zdravu tjelesnu težinu i iskoristite ono najbolje iz hrane.

3. Vježbajte u svom tempu, ali po “slow living” principu

Jedna od najboljih stvari u vezi s nekim treninzima je pustiti misli da lutaju ili ih potpuno isključiti. No svakako odvojite vrijeme da primijetite pokrete na kojima radite i osjećate svaki u potpunosti. Bilo da se radi o trčanju ili čučnjevima, svjesno vježbanje omogućit će vam da pronađete dublju vezu s napravljenim pokretom i da se istinski usredotočite na trud koji ulažete. U svoj raspored vježbanja svakako ubacite jogu ili meditaciju kako biste malo usporili ritam, ali svakako zadržali odlične rezultate.

4. U slobodno vrijeme usporite i osvijestite se

Spor život znači da s namjerom provodimo svoje slobodno vrijeme. Ne radi se o pretrpavanju kalendara i odlasku na društvene događaje iz osjećaja obveze. Važno je naučiti kako pristojno reći “ne” i biti zaštitnički nastrojen prema svom slobodnom vremenu. No to znači i naučiti se nositi s određenim žrtvama. Često nam različite obveze dolaze u naletima i u isto vrijeme, pa se tamo nađemo u nedoumici želimo li ići na zabavu s kolegama s posla, rođendan bliskog prijatelja ili večeru s roditeljima. Ako želite više vremena, nekih se stvari jednostavno morate odreći za viši cilj. Često tvrdimo da “nemamo vremena”, ali provodimo sate na pametnim telefonima i pred televizorom. Ograničavanje vremena pred ekranom uvelike doprinosi oslobađanju vremena za stvari koje nam stvarno donose radost.

5. Odbacite suvišno kako bi uživali u bitnom

Prije svega, sporo življenje znači antimaterijalizam. To znači poznavati sebe i ići za onim što nam donosi sreću. Važno je očistiti se od svega suvišnog što nas sprječava u tom naumu, baš kao i shvatiti koliko nam je malo toga doista potrebno. No, nije uvijek lako ostati pri svojim vrijednostima ili odbiti ono što nam društvo kaže da bi trebali željeti. Provodimo li princip sporog življenja, sve odluke koje donosimo su namjerne – nema praćenja mnoštva ili slaganja s onim što je popularno. Spori život znači poznavanje svojih principa i dopuštanje da oni vode naše odluke. To nas dovodi do odbacivanja suvišnog i manje potrošnje, što znači da možemo ulagati u više bezvremenskih i dugotrajnijih komada jer smo svjesni svake kupnje i kune koje potrošimo.

Slažem se

Naša Web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo ili opcije za isključivanje kolačića možete pronaći u POSTAVKAMA.