U 2024. godini, kada obilježavamo četiri godine od početka pandemije koja je izazvala najznačajnije poremećaje i promjene na radnom mjestu u posljednjim generacijama, postavljamo pitanje – koji su to trendovi koji će oblikovati našu radnu sredinu u ovoj godini? Budućnost rada na daljinu, integracija umjetne inteligencije i promjene u zahtjevima prema menadžmentu i liderima organizacije čine ključne aspekte koji će definirati radno mjesto u 2024. godini. U protekle četiri godine, od uspona rada na daljinu do tehnološke transformacije i sve izraženijeg naglaska na dobrobit zaposlenika, tradicionalna shvaćanja o ulozi i svrsi radnog mjesta su se potpuno izmijenila. Što nas čeka ove godine? U središtu pažnje je nekoliko trendova koje ćemo pažljivo pratiti.
Dominacija umjetne inteligencije
2024. godine generativna umjetna inteligencija će revolucionirati način na koji razmišljamo o poslu koji radimo. Specijalizirani pomoćnici pokretani umjetnom inteligencijom već sada rade rame uz rame s ljudima. Mnogi alati za strojno učenje razvijeni su za rad osoba s invaliditetom, a mogli bi postati sve dostupniji. Vlasnici tvrtki i menadžeri trebali bi surađivati s odjelom za ljudske resurse kako bi odredili kako umjetna inteligencija mijenja poslovne uloge i tijekove rada te kako mogu identificirati potencijalne interne kandidate za nove poslove. Tvrtke moraju procijeniti utjecaj umjetne inteligencije na strategiju zapošljavanja, utvrđujući koji su tehnički zahtjevi potrebni za trenutno otvorene, ali i one buduće poslove.
Osim procesa zapošljavanja, neke tvrtke koriste tehnologiju umjetne inteligencije kako bi zadržale svoje stručnjake. Izvješće Svjetskog ekonomskog foruma objavljeno u rujnu prošle godine sugerira da bi umjetna inteligencija mogla rezultirati stvaranjem više radnih mjesta. Oni se kreću od specijalističkih poslova nove generacije, kao i onih za kojima postoji veća potražnja, poput inženjera elektrotehnike i onih koji rade s podacima. Sve više kompanija koristi umjetnu inteligenciju kako bi proučili pristigle životopise kandidata putem ključnih riječi, te tako odabrali osobu koja im najviše odgovara. Vještina pisanja pomoću optimizacije ključnih riječi nikad nije bila traženija, bez obzira o kojoj se poziciji radilo.
Ekonomija honorarnih poslova
Atipični putovi karijere postaju sve popularniji s povećanjem dobi za umirovljenje, prekidima u karijeri, promjenama između industrija i prihvaćanjem nepredviđenog rada i drugih netradicionalnih modela zapošljavanja. U svjetlu ovoga, pretpostavke koje podupiru strategije upravljanja ljudskim resursima mnogih organizacija pokazat će se sve većom preprekom stjecanju i zadržavanju radnika. Kao što smo već pisali, ekonomija honorarnih poslova trend je koji raste iz dana u dan. Upravljanje vlastitim vremenom i biranje poslova i zadataka neke su od najvećih prednosti ovakvog načina rada. Iako je moguće navesti i nekoliko mana, čini se kako mnogi biraju ovakav model rada upravo zbog njegove fleksibilnosti.
Potražnja za ovakvim radnicima nastavit će rasti i u 2024. godini, zato što mnoge organizacije mogu dugoročno uštedjeti angažiranjem izvođača za određene uloge ili kraće projekte, umjesto zapošljavanjem stalnih radnika. Međutim, prijelaz u ovu karijeru zahtijeva nekoliko stvari. Za početak treba imati vještine i iskustvo koje organizacije žele za određene projekte, dok istodobno treba biti motiviran za usavršavanje i razvoj u svoje slobodno vrijeme. Edukacije na račun poslodavaca u ovom su slučaju nemoguće. Biti u tijeku s brojnim trendovima i promjenama na tržištu rada izrazito je zahtjevno, zato je honorarni način rada odabir onih koji se mogu nositi s takvim, u neku ruku nesigurnijim stilom života.
Hibridni rad i rad na daljinu
Prednosti i mane hibridnog rada sve će manje biti tema razgovora iz jednostavnog razloga što će se tvrtke morati prilagoditi svim načinima rada. Nedavna pandemija samo je ubrzala promjene koje su nas ionako čekale, potaknute digitalnom transformacijom na globalnoj razini. Nedavna istraživanja pokazuju da tvrtke koje dopuštaju različite opcije i hibridno radno okruženje imaju četiri puta brži rast prihoda nego oni koji su stroži u pogledu dolazaka u ured. Mnogi su ljudi sada navikli na veću fleksibilnost u mjestu na kojem rade i ne žele se vratiti svojim prethodnim rutinama, a mnogi bi radnici potražili novi posao ako bi to utjecalo na njihov fleksibilni rad.
S druge strane, LinkedIn je zabilježio pad u broju oglasa za posao koji nude isključivo rad na daljinu – s 20% u travnju 2022., na samo 8% u prosincu 2023. Čini se kako nove generacije možda ipak žele ponekad doći u ured ili je svima samo dosadilo biti u potpunoj izolaciji, te i ovdje žele balans.
Predviđa se da će hibridni radni model porasti na 81 % , a generacija Z među njegovim je najvećim pristašama. Menadžeri na vodećim pozicijama morat će dobro razmisliti isplati li im se gubiti vrhunske stručnjake, koji žele veću slobodu, samo radi toga što ne žele mijenjati kulturu svoje korporacije.
Vještine postaju važnije od diploma
Milenijalci su odrastali pod vječnim pritiskom svojih roditelja kako bez diplome nema ni dobrog posla. Današnje generacije svjedoče sasvim novom poretku na radnom mjestu, gdje glavnu riječ vode vještine koje posjedujemo. Velike tvrtke poput Googlea već su uklonile mnoge zahtjeve za diplomom iz oglasa za posao, kako bi privukle kvalificirane talente bez ograničavanja. Državne i lokalne vlasti diljem svijeta također prihvaćaju ovaj pristup, iako u Hrvatskoj to ide malo sporije.
Zapošljavanje temeljeno na vještinama temelji se na načelu da je kandidat koji je najsposobniji za obavljanje određene uloge prava osoba za posao, pa se u procesu prosudbe usredotočuje na talent i vještine, a ne na iskustvo i kvalifikacije. Proces je to koji često može biti prožet nesvjesnom pristranošću jer ne postoji objektivni pokazatelj, kakav predstavlja diploma. Svitak papira koji je nekada bio garancija da doista znamo raditi ono za što smo plaćeni, danas je postao skoro pa suvišan u praksi. Ako ne možemo dokazati svoje iskustvo i vještine, tada ni taj papir ne pomaže u dobivanju željenog posla.
Na globalnog poslovnom tržištu pokazalo se kako kvalifikacije ne moraju nužno biti formalne kako bi se priznale. Naravno, to se ne odnosi na sva zanimanja i poslove. Na primjer, tehnički zahtjevi poslovi i oni za koje su potrebne licence — kao što su liječnici, učitelji i odvjetnici — zahtijevaju visoku razinu tehničkog znanja i praktične nastave kroz tercijarno obrazovanje. Zapošljavanje temeljeno na vještinama zahtijeva od organizacija da procijene kako mogu točno izmjeriti vještine svojih kandidata i koliko su one bitne za posao koji bi trebao obavljati.